posteljica

traži dalje ...

posteljica (placenta, plodva), privremeni organ koji nastaje sjedinjenjem tkiva majke (bazalna decidua) i tkiva zametka (embrijske ovojnice amnij i korion) u morfološku i funkcionalnu cjelinu, koja služi izmjeni tvari između krvi majke i krvi zametka u oba smjera. Počinje se razvijati nakon implantacije blastociste a potpuno je oblikovana nakon III. mjeseca trudnoće. Poslije toga raste i rasteže se usporedo s proširenjem maternice. Prema podrijetlu tkiva razlikuje se fetusni i majčin dio posteljice. Fetusni dio posteljice (placenta fetalis) izgrađuju korionska ploča (amnij srastao s resičastim dijelom koriona) i korionske resice koje se granaju u sve manje ogranke tako da ukupna aktivna površina resica pri kraju trudnoće iznosi oko 14 m² (4 m²/kg mase fetusa). Većina glavnih i najdebljih resica slobodno se grana a neke prirastu uz bazalnu ploču („usidrene resice"). Unutrašnjost resice ispunjena je rathlim vezivnim tkivom koje sadrži fetusne krvne kapilare (ukupna duljina oko 50km) i makrofage (Hofbauerove stanice). Unutrašnji sloj epitela korionskih resica (citotrofoblast, Langhansov sloj) u početku je kontinuiran a kasnije se sve više njegovih stanica ugraduje u sinciciotrofoblast, tako da potkraj trudnoće od njega ostaju samo manje nakupine stanica. Površinski sinciciotrofoblast ima na slobodnoj površini mikroresice; on ostaje trajno, ali se pri kraju trudnoće znatno stanjuje. Na površini resica stvaraju se i čvorasti pupoljci s nakupinom jezgara koji se odvajaju i propadaju, ili ulaze u optok majčine krvi pa se mogu naći i u kapilarama njezinih pluća. Kao proizvod degeneracije javljaju se i nakupine intenzivno eozinofilne, kemijski neidentificirane amorfne mase (placentni fibrinoid). Majčin dio posteljice (placenta materna) čine: bazalna ploča (bazalna decidua), kroz koju prolaze uteroplacentne arterije i vene, koje se bez posredovanja kapilara ulijevaju neposredno u intervilozne prostore; placentni pretinci (septa placentae), koji odlaze od bazalne ploče i nepotpuno odjeljuju 15-30 režnjeva (kotiledoni). U svakome od njih nalaze se skupine korionskih resica, ogranci jednoga glavnog stabla; intervilozni (međuresični) prostori sadrže majčinu krv koja oplakuje korionske resice, a zbog nepotpune odijeljenosti kotiledona čine u cijeloj posteljici jedinstven prostor. Posteljica je pred kraj trudnoće diskoidna oblika (promjer 15-20 cm, debljina 3-5 cm) , mase 500-600 g, zauzima oko 30% unutrašnje površine maternice i na stanjenim rubovima neposredno prelazi u vodenjak. Nakon odljuštenja, nedugo nakon djetetova porođaja (IV. porođajno doba) na njoj se razlikuju dvije plohe: fetusna (facies fetalis), koja je glatka i sjajna (amnion), na njoj se hvata pupkovina i kroz nju prosijavaju krvne žile razgranate u korionskoj ploči, i majčina, koja je hrapava i krvava jer je pokrivena odljuštenom sluznicom maternice (bazalna decidua). Optok krvi u posteljici je dvojak. Fetusni optok krvi čine ogranci pupčanih (umbilikalnih) krvnih žila koje u najmanjim resicama završavaju mrežom krvnih kapilara. Ogranci pupčanih arterija dovode iz fetusa u posteljicu vensku krv a ogranci pupčane vene odvode iz posteljice u fetus arterijsku (oksigeniranu) krv. Majčin (uteroplacentni) optok krvi: krv majke ulazi u intervilozne prostore kroz 80-100 uteroplacentnih arterija i u mlazovima, poput vodoskoka, štrca prema korionskoj ploči a zatim se spušta prema bazalnoj ploči i oplakuje površinu korionskih resica. Kada dosegne bazalnu ploču, odvodi se uteroplacentnim venama u krvni optok majke. Količina krvi koja protječe kroz posteljicu povećava se s napredovanjem trudnoće. Pred kraj trudnoće kroz korionske resice proteče oko 400 mL fetusne krvi, a kroz intervilozne prostore 500-600 mL. Funkcije placente su brojne i raznolike. Posteljica zamjenjuje funkcije svih vitalnih organa zametka osim krvnog optoka, živčanog sustava i mišićno-skeletnog sustava. Te se funkcije zasnivaju na propusnosti placentne membrane u oba smjera i na vlastitim metaboličkim aktivnostima sinciciotrofoblasta (biosinteza glikogena, kolesterola, masnih kiselina). Hranidbena uloga: prijelaz vode, elektrolita, hranidbenih tvari i vitamina u krv fetusa; respiracijska uloga: izmjena plinova, kisika i ugljičnog dioksida; ekskrecijska uloga: primanje otpadnih tvari iz krvi fetusa; zaštitna uloga: sprečavanje prodiranja većine bakterija i štetnih tvari u krv fetusa; endokrina uloga: sinciciotrofoblast sintetizira korionski gonadotropin, korionski tireotropin, estrogene, progesteron i humani placentni laktogen. → placentna membrana, → placentne anomalije

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1992.

Citiranje:

posteljica. Medicinski leksikon (1992), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://medicinski.lzmk.hr/clanak/11498>.