zatajivanje srca

traži dalje ...

zatajivanje srca (decompensatio cordis), stanje u kojem srce ne može kompenzacijskim mehanizmima osigurati minutni volumen, koji zadovoljava metaboličke potrebe organizma. Najčešći uzroci jesu: arterijska hipertenzija, ishemijska bolest srca, valvulne greške srca, kardiomiopatije. Zatajivanje srca može biti akutno, kronično, pretežno lijevostrano, pretežno desnostrano, globalno, dijastoličko ili sistoličko. Srce se prilagođava povećanim potrebama organizma kompenzacijskim mehanizmima: 1. povećanjem udarnog volumena na povećanje priljeva (povećanje dužine miofibrila), 2. povećanjem kontraktilnosti (utjecaj katekolamina), 3. povećanjem frekvencije, 4. hipertrofijom i 5. dilatacijom. Kod sistoličkog zatajivanja smanjeno je istiskivanje odgovarajuće količine krvi a pri dijastoličkom zatajivanju postoje smetnje punjenja i širenja srčanih klijetki. Simptomi lijevostranog zatajivanja jesu zaduha (dispneja) u naporu, ortopneja, paroksizmalna noćna dispneja i edem pluća. U desnostranom zatajivanju srca dominiraju simptomi uljevnog zastoja: nabreknute vratne vene, povećana jetra, edemi, ascites. Stupanj zatajivanja funkcijski se ocjenjuje prema preporuci Newyorkškog kardiološkog udruženja: I. stupanj: zaduha pri većem naporu, II. stupanj: zaduha pri uobičajenim naporima, III. stupanj: zaduha pri manjim naporima, IV. stupanj: zaduha u mirovanju. Liječenje: ograničenje fizičke aktivnosti, restrikcija soli, kardiotonici (digitalis), dijuretici, vazodilatancije, te liječenje uzroka (arterijske hipertenzije, kirurško liječenje valvulnih grešaka i sl.).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1992.

Citiranje:

zatajivanje srca. Medicinski leksikon (1992), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://medicinski.lzmk.hr/clanak/15721>.