dispneja

traži dalje ...

dispneja (zaduha), neugodan subjektivni osjećaj poteškoće u disanju. Najčešća je u fizičkom naporu. Pri uspinjanju na velike visine (npr. u alpinizmu) do dispneje dolazi zbog akutne hipoksemije (sniženja parcijalnog tlaka kisika u arterijskoj krvi) i hipoksije (sniženja sadržaja kisika u tkivu). Bolesti pluća izazivaju dispneju zbog restrikcijskih (malena rastežljivost pluća i/ili prsnog koša) ili opstrukcijskih (povećanje otpora protoku zraka kroz dišne putove) smetnji ventilacije pluća. U srčanih bolesnika dispneja je posljedica povišena plućnoga kapilarnog tlaka; prvo se javlja u fizičkom naporu, a potom tijekom mjeseci ili godina napreduje te postoji i u mirovanju. U uznapredovalu stupnju zatajivanja srca javljaju se ortopneja (dispneja u ležećem položaju) te paroksizmalna noćna dispneja, koja budi bolesnika iz sna. Cirkulacijska dispneja nastaje u završnom stadiju teškog iskrvarenja kao posljedica anemije. U kroničnoj anemiji dispneju obično izaziva fizički napor. Bubrežni bolesnici u stadiju uremije tuže se na dispneju zbog acidoze, edema pluća i zatajivanja srca. Psihogena dispneja susreće se u anksioznoj neurozi; obično je karakterizira i hiperventilacija (ubrzano disanje).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1992.

Citiranje:

dispneja. Medicinski leksikon (1992), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://medicinski.lzmk.hr/clanak/3256>.