acetilsalicilna kiselina

acetilsalicilna kiselina (aspirin), predstavnik analgetika-antipiretika iz grupe salicilata. Sintetizirana još sredinom prošloga stoljeća (von Gerhardt), ali se počela komercijalno iskorištavati tek 1893. godine kad ju je farmaceutska firma Bayer plasirala na tržište pod zaštićenim imenom Aspirin. Početkom 20. st. utvrđeno je njezino antireumatsko djelovanje, a zatim i antipiretsko. Budući da može oštetiti sluznicu želuca (i crijeva), neki farmaceutski pripravci se puferiraju ili dolaze u promet u obliku tzv. crijevnih tableta. Uobičajena doza aspirina koja se primjenjuje 4-5 dana rijetko uzrokuje nuspojave: zujanje u ušima, poremećaji disanja (respiracijska alkaloza), nadražaj sluznice želuca (iritacija, mučnina, povraćanje), produljeno vrijeme krvarenja, Reyev sindrom u djece. Nedavno se pokazalo da aspirin inhibira sintezu prostaglandina, prostaciklina i tromboksana (Nobelova nagrada za medicinu 1982), od kojih su potonji odgovorni za sljepljivanje (agregaciju) krvnih pločica (antiagregacijsko djelovanje). S tim u vezi je i njezina moguća upotreba u sprečavanju infarkta miokarda.