afektivnost

afektivnost, sveukupnost osjećaja, afekata, raspoloženja i opće podražljivosti čovjeka. Osjećaj, emocija, afekt katkada se smatraju sinonimima, ali i različitim pojmovima. Osjećaj (emocija) smatra se kratkotrajnom pojavom. Afektivno stanje označuje trajnije oblike osjećajnog života. Afekt se uže upotrebljava u smislu naglog, emocionalno jako nabijenog stanja koje je obično kratkotrajno, a eksplozivno izbija u različitim, često neočekivanim radnjama (samoubojstvo, ubojstvo u afektu). Afektivno stanje koje najdulje traje i zaostaje jest raspoloženje. Uzroci afektivnih stanja nalaze se u zadovoljavanju ili nezadovoljavanju nagona, pa odatle ugodni ili neugodni osjećaji. Osjećaj predstavlja zauzimanje pozitivnog ili negativnog stava prema osobama, predmetima ili zbivanjima u okolini, a može nastati uslijed vanjskih ili unutrašnjih uzroka; npr. depresivni afekt nastaje zbog gubitka voljene osobe, ili zbog tjelesnih boli, bolesti. Isti osjećaj može nastati i kod bolesnih stanja bez povoda, kao kod depresija različite težine. Afekti (osjećaji) su u organizmu difuzni (zadovoljstvo, svježina, veselje, ili pak mrzovolja, umor, tromost), za razliku od osjeta koji su lokalizirani, vezani uz pojedini osjetni organ ili njegov dio. Vegetativna pratnja izražena je različitim organskim pojavama: lupanje srca, crvenilo, učestalo bilo, pojačano disanje, češće mokrenje, proljev i dr. Osjećajni dio ličnosti ima značajan utjecaj na sve psihičke aktivnosti i na cjelokupnu djelatnost pojedinca.