barbiturati

traži dalje ...

barbiturati, depresori središnjega živčanog sustava. U malenim dozama djeluju sedacijski, u srednjim hipnotski, a u velikim anestetski. Sedacijska i hipnotska primjena danas je uglavnom napuštena (navikavanje!). Zamijenili su ih benzodijazepini. U znatno većim dozama dovode do kome. Derivati su barbiturne kiseline koja nema depresijsko djelovanje. Tradicijski se dijele na dugotrajne (npr. barbiton, fenobarbiton, mefobarbiton, metabarbiton), kratkotrajne (npr. amobarbiton, pentobarbiton, sekobarbiten) i ultrakratkotrajne (npr. heksobarbiton, metoheksiton, tiopenton). Upotrebljavaju se (oralno, injekcije, rektalno) kao antiepileptici, intravenski anestetici, te opći antikonvulzivi. Akutno otrovanje prate smirenost, pospanost, hipotenzija, ubrzanje pulsa, vlažna koža, cijanoza, nepravilno disanje, suženje zjenica, crvenilo kože. Pacijentu se ispire želudac, daju mu se emetici (apomorfin), kisik, glukoza (intravenski) i pvdupirujuća terapija (adsorbencije, alkalinizacija krvi, laksancije, hemodijaliza) uz održavanje prohodnosti dišnih putova. Kronično otrovanje (ovisnost) prate anoreksija, glavobolja, vrtoglavica, opća slabost, psihoze, poremećaji vida, oštećenje bubrega, noćne more, euforija s osjećajem snage, cijanoza, hipostatska pneumonija, probavne smetnje. Terapija ovog stanja je simptomatska (vidi naprijed) nakon prekida uzimanja barbiturata. Barbiturati induciraju enzime za metabolizam lijekova (smanjeni učinak nekih antikoagulancija, grizeofulvina).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1992.

Citiranje:

barbiturati. Medicinski leksikon (1992), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.5.2024. <https://medicinski.lzmk.hr/clanak/barbiturati>.