jezgra

jezgra (nukleus, karion), 1. stanična jezgra, sastavni dio svih stanica eukariota (osim eritrocita, nekih lećnih vlakana i oroženih stanica) koji sadrži nasljedni materijal (kromatin, kromosomi). Većina stanica ima samo 1 jezgru, rjeđe su samo stanice s dvjema jezgrama ili s većim brojem jezgara. Oblik i položaj jezgre ovise najviše o obliku stanice, njezinoj polarnosti, funkcionalnom stanju, sadržaju citoplazme i dr. (okrugla, ovalna, spljoštena, segmentirana, multilobularna, centralna, ekscentrična, periferna), a veličina je u stalnom optimalnom omjeru s volumenom citoplazme (nukleocitoplazmatski indeks). Jezgru obavija jezgrina ovojnica (karioteka) sastavljena od dviju membrana koje među sobom omeđuju perinuklearni prostor. Vanjska membrana može imati na sebi ribosome i neposredno se nastavlja u membrane zrnate endoplazmatske mrežice (dio je sustava citoplazmatskih membrana). Unutrašnjost jezgre ispunjava jezgrin sok ili kariolimfa (u području eukromatina: voda, soli, otopljena RNK, glikoproteini, metaboliti) u kojoj je suspendirana jezgrica (nukleolus) i kromatin (eukromatin i heterokromatin). Skup svih sastojaka jezgre je nukleoplazma ili karioplazma (karioplazma + citoplazma = protoplazma). Jezgra je vitalni sastojak citoplazme i stanice bez jezgre su ograničena vijeka (eritrociti 120 dana). Kao sjedište nasljednog materijala (kromosomi, geni) jezgra je neophodna za diferencijaciju embrijskih stanica i njome upravlja. Funkcije jezgre: a) sadrži gotovo cijelu količinu DNK u stanici; replikacijom DNK prijenosom nasljedne poruke na RNK i mehanizmom stanične diobe prenosi nasljedna svojstva na druge stanice u tijelu, a preko spolnih stanica i na druge organizme; b) sintezom svih vrsta RNK omogućuje sintezu bjelančevina u stanici; c) regulira diferencijaciju (sazrijevanje) i funkciju stanice. Jezgra može umnožiti masu nasljednog materijala na nekoliko načina: mitozom, mejozom, amitozom i endomitozom. Tijekom propadanja stanice jezgra se može mijenjati na različite načine: razgradnja enzimima (karioliza), skvrčavanje u zgusnutu grudicu kromatina (kariopiknoza) i raspadanje kromatina na fragmente (karioreksa); 2. moždana jezgra, nakupina istovrsnih živčanih stanica u sivoj tvari; 3. jezgra leće, središnji dio leće s kondenziranim lećnim vlaknima; 4. nucleus pulposus, središnji sluzavi dio intervertebralne ploče (diska), raspadnute stanice i medustanična tvar korde dorzalis i okolne vlaknaste hrskavice.