malarija

malarija (malaria, barska groznica), infekcija praživom Plasmodium, prenosi je ubodom komarac Anopheles. Svojedobno česta i u nas (Međimurje, Podravina, Makedonija, ušća dalmatinskih i crnogorskih rijeka), danas prisutna u tropskim i suptropskim predjelima Azije, Afrike, Latinske Amerike (još uvijek vrlo visoki pobol). U nas ostaje aktualna kao uvezena (osobe inficirane za boravka u tropskim predjelima). Klinički se očituje anemijom, povećanom slezenom, vrućicom koja kod tercijarne i kvartalne malarije ubrzo poprima ritam febrilnih ataka koje se javljaju s uvodnom tresavicom svakih 48 odnosno 72 h i traju 8-10 h. Nizovi febrilnih ataka mogu se javiti i kao rani i kao kasni recidivi (nakon više mjeseci). Osobito je opasna tropska malarija s teškim općim stanjem i zahvaćenošću drugih organa (mozak, probavni sustav, bubreg, šokno stanje) i čestom rezistencijom na lijekove. Laboratorijska potvrda dijagnoze razmjerno je jednostavna (pregled krvnog razmaza, „guste kapiˮ krvi). Liječi se klorokinom i primakinom. Tropska malarija se obvezatno liječi u bolnici, a u slučaju rezistencije na klorokin daju se kinin, fansidar ili meflokin. Putnici u trope moraju uzimati klorokin profilaktički, jednom na tjedan, i obvezatno tražiti upute o kemoprofilaksi tropske malarije. Preventivne mjere: prskanje protiv komaraca. Istražuje se mogućnost cjepiva.