nagoni

nagoni (instinkti), prirođeni oblici ponašanja koji bitno ne ovise o iskustvu stečenom učenjem; stereotipne, konstantne radnje, često bez vidljivih pobuda iz okoline, koje se izvode uvijek na isti način u svih jedinki iste vrste i spola. Prilagođeni su prirodnim životnim uvjetima i potrebama i mogu varirati u pravilnim vremenskim razmacima, npr. u skladu s promjenama godišnjih doba. U uvjetima prirodne sredine redovito su svrsishodni, tj. korisni za jedinku. U nekih životinjskih skupina nagonske su radnje vrlo složene i precizne i teško ih je protumačiti poznatim biološkim mehanizmima. Važna uloga pridaje se uvjetnim refleksima. Nagonske radnje su podređene nekim područjima središnjega živčanog sustava (hipotalamus). U životinja nagoni imaju dominantnu ulogu u ponašanju a najvažniji su: nagon za samoodržanje, hranjenje, obranu, razmnožavanje, brigu o potomstvu, polaganje jaja, gradnju gnijezda, velika putovanja, a u nekih životinja (mravi, termiti, pčele) i socijalni nagon. U čovjeku su neki nagoni jako izraženi (npr. spolni nagon), ali ih je općenito teško odvojiti od iskustvenih čina stečenih učenjem te od utjecaja emocija i socijalno-kulturnih činilaca. Za čovjeka je karakteristično dugo razdoblje sazrijevanja i učenja, naučeno je često nadređeno biološkim potrebama i nagonskim činima, a kulturna i etička nadgradnja zahtijeva savladavanje nagonskih potreba. U psihopatskih ličnosti i u različitim psihotičkim stanjima dolazi do poremećaja u očitovanju nagonskih radnji (mentalna anoreksija, proždrljivost, suicidne ideje, promjene libida) ili do njihovih kvalitativnih devijacija (koprofagija, spolne perverzije).