paprika

traži dalje ...

paprika (Capsicum annuum), jednogodišnja zeljasta, grmolika razgranata biljka iz porodice pomoćnica; potječe iz Južne Amerike. Dugogodišnjim kultiviranjem dobila je različite oblike koji se uzimaju kao samostalne vrste (Capsicum longum, Capsicum: frutescens, Capsicum fastigiatum i dr.). Prema vrsti, plodovi mogu biti okrugli ili izduženo duguljasti, nedozreli su tamnozeleni, svijetlozeleni do zelenkastožućkasti; različite veličine (od veličine trešnje do 20 ili više centimetara); oštra (ljuta) ili blaga (slatka) okusa. Zelena paprika ima mnogo vitamina C. Nedozreli plodovi upotrebljavaju se kao povrće (salata i za pripremanje nekih jela), a za zimu se plodovi konzerviraju. Veoma ljuta vrsta paprika zove se feferon, plodovi su uski, tamnozelene boje. Neke vrste dozrelih i osušenih plodova paprika melju se u prah i služe kao začin (slatka, poluslatka i ljuta). Zelena paprika sa 27,5% otpadaka u 100g ima: bjelančevina 1,1g, masti 0,7g, ugljikohidrata 3,9g, vitamina A 290 internacionalnih jedinica, B1 0,04mg, B2 0,05mg, nijacina 0,9mg, C 103mg, kalcija 6,0mg i željeza 0,8mg. Energijski sadržaj 100 g: 105 kJ.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1992.

Citiranje:

paprika. Medicinski leksikon (1992), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.5.2024. <https://medicinski.lzmk.hr/clanak/paprika>.