samoubojstvo

traži dalje ...

samoubojstvo (suicid), svjesno i namjerno oduzimanje vlastita života. Nasuprot tome, oduzimanje vlastita života bez pune svijesti o tom postupku i njegovoj posljedici, nije samoubojstvo već se smatra nesretnim slučajem. Za izvršenje samoubojstva potrebni su suicidogena dispozicija i suicidogeni motiv. Stanja koja olakšavaju odluku i izvršenje samoubojstva jesu suicidogeni stimulansi (klimakterij, alkoholiziranost). Pokušaj samoubojstva (tentamen suicidii), radnja kojom se želi uništiti vlastiti život ali, iz različitih razloga, izostaje željeni cilj. Ona nije krivično djelo. Kombinirano samoubojstvo, ono koje se izvodi s pomoću najmanje dvaju različitih sredstava ili načina. Komplicirano samoubojstvo, slučaj kada samoubojstvo uslijedi pošto je ista osoba počinila ubojstvo ili nesretni slučaj (u kratkom vremenskom roku). Simulirano samoubojstvo kada se ubojstvo (nesretni slučaj) prikazuje kao samoubojstvo. Disimulirano samoubojstvo, slučaj kada se s. prikazuje kao ubojstvo ili nesretni slučaj. Manji broj samoubojstava počinjaju bolesnici, premda među njima ima tzv. rizičnih skupina kao: depresije, shizofrenije, alkoholičari, ovisnici, senilni itd. Ostale rizične skupine jesu: adolescenti, starci, zatvorenici. Pitanje tzv. racionalnog samoubojstva ili bilančnog je otvoreno, premda se samoubojici čini da nema drugog izlaza. Altruističko samoubojstvo, ono kad se iz humanih razloga (obično zbog neizlječive bolesti) pomogne bliskoj osobi da počini samoubojstvo (blisko eutanaziji). Prošireno samoubojstvo, također oblik altruističkog samoubojstva kad npr. majka (ili baka) ubije dijete zatim sebe iz bolesnih, depresivnih razloga - zašto da žive na svijetu u kojem ih očekuje samo zlo. Pokušaj samoubojstva (→ parasuicid), kakogod demonstrativno ili neozbiljno izgledalo, uvijek jest apel na okolinu da psiho-socijalne okolnosti nisu u redu. Indiciran je pa i formalno psiho-terapijski pristup i postupak. Broj samoubojstava veoma je različit u različitim dijelovima svijeta, a ovisi o socio-kulturnim i drugim uzrocima. U Jugoslaviji se kreće od 2/100000 sve do 40/100000 stanovnika.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1992.

Citiranje:

samoubojstvo. Medicinski leksikon (1992), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.5.2024. <https://medicinski.lzmk.hr/clanak/samoubojstvo>.