sauna

traži dalje ...

sauna, oblik tradicionalne medicine sjevernih naroda, znojenje u zatvorenu prostoru (Finska, SSSR). Kabina, klupa i ležajevi izrađeni su od posebne vrste drveta. Zrak ulazi kroz električnu peć punu zagrijana granitnog kamenja. Temperatura zraka je pri dnu kabine 40°C, a uza strop do 100°C. Zrak je topao i suh (manje od 30g/m vlage). Pri kraju postupka polije se vrelo kamenje vodom, što dovodi do ekspanzivnog isparavanja, a time i do vlaženja zraka. U toku jednog postupka gubi se oko 500g znoja, ali s njime i elektroliti, osobito kalij. Temperatura kože diže se na 40, pa i 43 °C, ali unutarnja temperatura tijela samo za 0,5-1°C, a metabolizam potrostručuje. Povećavaju se frekvencija i minutni volumen srca, dolazi do vazodilatacije i pada krvnog tlaka (za hipotoničare opasnost od kolapsa). Pritom srce nije osobito opterećeno. Nakon izlaska iz saune slijedi polijevanje hladnom vodom, šetanje na hladnom zraku, hladan tuš ili kupanje u bazenu, rijeci, moru. Sauna se koristi 2-3 puta tjedno: topli dio 8-10min, hlađenje 2-5min, kratak odmor, slijedi topla kupka nogu 2-5 min, te 30min odmaranja. Indikacije: razni bolni sindromi i degenerativne bolesti lokomotornog sustava, mialgije, ali i želja za poboljšanjem zdravstvenog stanja. Kontraindikacija: teža oštećenja srca.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1992.

Citiranje:

sauna. Medicinski leksikon (1992), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.5.2024. <https://medicinski.lzmk.hr/clanak/sauna>.