ugljikohidrati

ugljikohidrati (saharidi, šećeri), organski spojevi koji se stvaraju fotosintezom u zelenim biljkama. Uz ugljik sadrže vodik i kisik u omjeru kao u vodi (2:1), pa otuda ime. Opća formula: C_X(H₂O)_y. U čovjekovu organizmu ugljikohidrati imaju ove funkcije: a) kao pogodan energijski izvor koji se može promptno mobilizirati i razgrađivati neovisno o razgradnji drugih tvari. Osobito je važno da neke stanice (u prvom redu živčane) mogu za dobivanje energije iskorištavati samo glukozu; b) pretvorbom ugljikohidrata u masti iskorištava se sva energija primljena hranom i uskladištuje u najpovoljnijem obliku; c) preferiranom razgradnjom ugljikohidrata štede se bjelančevine potrebne za izgradnju tjelesnih struktura; d) ugljikohidrati sudjeluju u izgradnji tjelesnih struktura (npr. membrana) i složenih spojeva (proteoglikani). Čovjek prima ugljikohidrate biljnom hranom (najvažniji ugljikohidrat je škrob) u količini koja sadrži oko 50% energijske vrijednosti njegove prehrane (energijska vrijednost 1 g ugljikohidrata je 16,SkJ). Nakon probave i crijevne apsorpcije (samo u obliku monosaharida) u. se prenose krvlju, najviše u obliku glukoze, a uskladištuju se u obliku glikogena, kojeg ima najviše u jetri, zatim u skeletnim mišićima i miokardu, a gotovo ništa u živčanim stanicama. Glukoza se transportira u stanice: a) olakšanom difuzijom (najvažnija tkiva s takvim transportom jesu mišićno i masno, a inzulin potiče taj transport); običnom difuzijom (jetrene stanice); b) aktivnim transportom (crijevni epitel, bubrežni kanalići). Prilikom svakog obroka, a osobito kad su ugljikohidrati u suvišku, oni se uskladištuju u obliku glikogena (glikogeneza) i pretvaraju u masti (lipogeneza). U organizmu se ugljikohidrati i sintetiziraju od neugljikohidratnih preteča, a glavni supstrat su aminokiseline (glatkoneogeneza). Razgradnja ugljikohidrata počinje glikolizom (anaerobno), a nastavlja se trikarboksilnim ciklusom (aerobno). Manji dio glukoze razgrađuje se aerobno u pentoza-fosfatnom (fosfoglukonatnom) putu. Metabolizam ugljikohidrata reguliraju ovi hormoni: inzulin, glukagon, kortizol, hormon rasta, adrenalin i tiroksin, dok je živčana regulacija (npr. glikogenolitičko djelovanje simpatikusa) manje važna.