upala

upala (inflamacija, inflammatio), složena reakcija organizma na štetne (upalne) podražaje, označena ponajviše promjenama u krvnim žilama i vezivnom tkivu, sa svrhom da se štetan činitelj odstrani (inaktivira, neutralizira), a oštećenje tkiva reparira (primjer: cijeljenje rane). Upalu izazivaju: mehanički podražaji (pritisak, strana tijela, ozljeda) i ostali fizički činitelji (ionizantno zračenje, ultraljubičasto svjetlo, toplina, hladnoća), kemijske tvari (kiseline, lužine, teški metali, bakterijski toksini, alergeni, imunokompleksi), živi uzročnici (mikroorganizmi, crvi, kukci), produkti metaboličkih poremećaja, enzimopatije, zloćudni tumor. Tipična akutna upala počinje kratkotrajnom vazokonstrikcijom arteriola što uzrokuje nedovoljnu opskrbu tkiva krvlju, nakon čega se razvijaju klasični kardinalni simptomi: rubor (crvenilo, zbog histaminom uzrokovane vazodilatacije), calor (toplina, zbog lokalno povišena metabolizma), tumor (otok, zbog eksudacije kroz promijenjene žilne stijenke i usporena toka krvi), dolor (bol, zbog povećane napetosti tkiva i upalnih produkata koji je izazivaju, npr. bradikinin) i functio laesa (poremećaj funkcije). U upaljeno tkivo migriraju granulociti, monociti, limfociti, eozinofili. Aktivacijom sistema komplementa oslobadaju se njegovi fragmenti (C₃ i C₅), koji, poput histamina i bradikinina, djeluju kao medijatori upale. Aktivira se i proces zgrušavanja krvi, dolazi do oštećenja parenhima (distrofija i koagulacijska nekroza). Tijekom prvih 12h u upaljenom tkivu dolazi do primarne acidoze, poremećaja raspodjele vode i elektrolita, intenzivnih kataboličkih procesa, povećane propušnosti kapilara, degranulacije mastocita (otpuštanje heparina i histamina), hiperemije, hipoksije i dr. Između 12 i 36h započinju anabolički procesi (proliferacija stanica, osobito fibroblasta). Nakon 48h počinje sinteza temeljne tvari, 3. i 4. dana tvorba vlakana i kapilarizacija, 4-6. dana smanjuje se broj makrofaga i mikrofaga, stvaraju se novi mastociti, 7-10. dana povlači se otok, temeljna tvar i kolagenske frakcije pojačano se polimeriziraju. Potpuno ponovno uspostavljanje građe i funkcije tkiva ovisi o lokalizaciji, vrsti, stupnju upale i trajanju upalnog podražaja. S obzirom na prevladavanje patoloških procesa, koji uzrokuju dalje patološke promjene tijekom upalnog procesa, kao i na izgled upaljena tkiva, razlikuju se ove vrste upale: gnojna, eksudativna, fibrinozna, gangrenozna, granulomatozna, hemoragijska, kataralna, nekrotizantna, proliferativna (produktivna), pseudomembranska, serozna i ulcerozna. Organizam reagira na lokalne upalne promjene, ovisno o intenzitetu upale i veličini upaljena područja, vrućicom, leukocitozom, promjenom plazminih bjelančevina, što uzrokuje ubrzanje sedimentacije eritrocita, i drugim općim reakcijama.