zametni listići

zametni listići (blastodermni listovi), ektoderm, mezoderm i entoderm (stariji nazivi, još uvijek u upotrebi, osobito u embriologiji ptica: epiblast, mezoblast i hipoblast); naslage embrijskih stanica nastale raslojavanjem stanica u embrioblastu i morfogenetskim gibanjem stanica za vrijeme gastrulacije. U prvoj fazi nastaju primarni (primitivni) ektoderm i primarni (primitivni) entoderm, koji čine zametni štit. To su prolazne tvorbe, jer se primarni entoderm kasnije premješta u stijenku žumanjčane vreće, a primarni ektoderm sadrži prospektivne stanice svih triju definitivnih zametnih listića. Za vrijeme gastrulacije iz njega se iseljavaju (kroz primitivnu prugu) stanice definitivnog entoderma i mezoderma i tek tada stanice preostale na površini čine definitivni ektoderm. Kada se govori o zametnim listićima redovito se misli na definitivne zametne listiće. Raspored embrijskih stanica u zametne listiće osnovni je preduvjet za induktivno uzajamno djelovanje među njima, koje dovodi do morfogeneze, diferencijacije i organogeneze. Klasična teorija o zametnim listićima pretpostavljala je njihovu strogu histogenetsku specifičnost. Danas je to shvaćanje napušteno, jer se pokazalo da isto tkivo može nastati od različitih zametnih listića i obratno, jedan zametni listić može biti ishodištem različitih tkiva. → zametni štit, → gastrulacija, → primitivna pruga, → ektoderm, → mezoderm, → entoderm