žuto tijelo

žuto tijelo (corpus luteum), privremena ženska endokrina žlijezda; nastaje pod utjecajem luteinizacijskog hormona adenohipofize (LH) od granuloza-stanica i stanica teke interne Graafova folikula nakon ovulacije. Nakon istjecanja folikulske tekućine ta se dva sloja naberu, a u ostatku šupljine stvori se krvni ugrušak, koji uskoro uklone makrofagi iz vezivnog tkiva uraslog iz okoline. Obje vrste stanica se povećavaju, podliježu procesu luteinizacije i diferenciraju se u granuloza-luteinske stanice i teka-luteinske (paraluteinske) stanice. Usprkos manjim međusobnim razlikama, obje vrste luteinskih stanica imaju istu osnovnu strukturu stanica koje luče steroidne hormone (glatka endoplazmatska mrežica, mitohondriji s tubulima), a sadrže i brojne kapljice lipida, lizosoma i zrnca lipofuscina. Žuto tijelo je bogato vaskularizirano kapilarama, koje urastu iz teke interne. Žuto tijelo luči manje količine estrogena i veće količine progesterona, koji sprečava sazrijevanje jajnih folikula, priprema sluznicu maternice za implantaciju blastociste (luteinska faza menstruacijskog ciklusa) i stimulira proliferaciju kanalića mliječne žlijezde. U trudnoći luči i polipeptidni hormon relaksin, koji omekšava vezivno tkivo u pubičnoj simfizi. Ako oplodnja izostane, žuto tijelo traje samo 10-14 dana, a nakon toga degenerira zbog inhibicije LH: corpus luteum spurium (menstruationis). Ako dođe do oplodnje, žuto tijelo se pod utjecajem korionskoga gonadotropina iz posteljice znatno povećava (do 5cm), traje oko 6 mj. a zatim se postupno smanjuje, no funkcionira do kraja trudnoće: corpus luteum verum (graviditatis). U oba slučaja žuto tijelo degenerira autolizom i nadomješta ga vezivna brazgotina (corpus albicans ili fibrosum), koja se s vremenom najvećim dijelom apsorbira djelovanjem makrofaga. U menopauzi su ostaci tih brazgotina jedini sastojci kore jajnika.