moždani tumori

moždani tumori, čine tri velike skupine: 1. intrakranijski tumori koji leže u samom mozgu i potječu od njegova tkiva; 2. tumori koji se nalaze intrakranijski ali izvan mozga; i 3. intrakranijski metastatski tumori koji mogu biti u mozgu i izvan njega. U kliničkoj praksi i patološko-anatomskim nalazima intrakranijski metastatski tumori se nalaze kod više od jedne trećine svih slučajeva tumora mozga. Najčešće su to metastaze karcinomâ bronha i dojke, međutim gotovo svi karcinomi i sarkomi bilo gdje u tijelu imaju sposobnost metastaziranja u mozak ili njegove opne, kao što su melanom, embrijski karcinom, korionepiteliom i karcinom bubrega. Primarni tumori moždanog tkiva nastaju pretežno od glija-stanica pa se nazivaju gliomi. Oni mogu biti različitog stupnja malignosti te imaju različite histološke varijante. U ovu grupu idu → astrocitom, → oligodendrogliom, → ependimom i meduloblastom. Maligniji oblici glioma brzo rastu te infiltriraju velika područja mozgovine prelazeći iz jedne hemisfere u drugu. Gliomi praktički nikad ne metastaziraju izvan lubanje. U mozgovini može biti i primarno sjedište malignih limfoma u sklopu AIDS-a. Oko 15% svih tumora mozga su meningeomi koji potječu od moždanih ovojnica te se izvana utiskuju u mozgovinu (→ meningeom). Intrakranijski se mogu javiti i neurinomi (koji potječu od ovojnica intrakranijskih živaca), od kojih je najčešći neurinom živca statoakustikusa (tumor pontocerebelarnog kuta). Svi intrakranijski tumori, odnosno moždani tumori, izazivaju oštećenja i razaranja pojedinih dijelova moždanog tkiva sa simptomima ispada pojedinih funkcija, a mogu prouzročiti sindrom povećanog intrakranijskog tlaka. Terapija: u prvom redu kirurška ekstirpacija; nakon čega slijedi, ovisno u vrsti tumora, dodatna terapija zračenjem, kemoterapija i dr. Prognoza malignih tumora mozga još uvijek je loša, dok za benigne turnore može biti vrlo dobra ako nisu preveliki i nezgodno smješteni u intrakranijskom prostoru, odnosno u mozgovini.