halucinacije

traži dalje ...

halucinacije, osjetni doživljaji koji se smatraju objektivno stvarnim i doživljenim, a bez istodobna odgovarajućega vanjskog podražaja; naziva ih se još i obmanama osjetila (ćutila), osjetnim varkama i sl. Jasnoća osjetnog doživljaja i intenzitet mogu, doduše, kolebati, ali se bitno razlikuju od predodžbi ili misli, dakle pravi su osjetni doživljaji bolesnika i projiciraju se uglavnom u izvanjski svijet. Psihopatološki, posrijedi je doživljajna kategorija nalik na osjetni doživljaj. Obično se h. ne javljaju same nego povezane s drugim patološkim doživljajima i stanjima kao što su delirantna uzbudenja, dezorijentacija, zamućenje svijesti, što upućuje na njihovo organsko porijeklo. Psihodinamičko tumačenje govori da halucinacije predstavljaju ispunjenje podsvjesnih želja koje omogućuju daljnje postojanje psihotičnog čovjeka. Neurofiziološke osnove mogu se donekle shvatiti podraživanjem supkortikalnih, odnosno kortikalnih centara koji mogu izazvati uglavnorn samo elementarne pojave slične halucinacijama. Obmanama osjetila (ćutilnim varkama) pripadaju i drugi oblici doživljaja: → iluzija i → pseudohalucinacija. Halucinacije se mogu javiti na svim osjetnim područjima. Slušne halucinacije javljaju se kao jednostavne (tzv. akoazme), - šum, zvonjenje, šapat, ili kompleksne (tzv. fonemi) - jedan ili više glasova, prijetnje, zapovijedi itd. Slušne halucinacije osobito često javljaju se kod shizofrenije. Vidne halucinacije također mogu biti jednostavne (fotomi) - svjetlucanje, bljeskovi, zvjezdice, ili kompleksne (vizije), pojedini likovi ili više likova ljudi, stvari, životinja itd. Vidne halucinacije upućuju na poremećaje svijesti, posebno delirantna stanja. Njušne i okusne halucinacije često idu zajedno, a po smislu i osjetu posve su nestvarne, npr. miris po spaljenim ljudskim kostima, miris psećeg daha itd., ili okus otrova, benzina, sumpora itd. (Otrovi nemaju jedinstven okus!). Taktilne halucinacije gdje se osjeća dodirivanje, gnječenje, škakljanje, često su usredotočene u genitalnom području. U vestibularnim halucinacijama osjeća se pomicanje (npr. kreveta, zidova, letenje, okretanje tijela, lebdenje na letećem sagu). Kinestetske halucinacije doživljavaju se kao kretanje pojedinih dijelova tijela, najčešće su kod shizofrenije, a donekle su bliske vestibularnima. Cenestetske halucinacije znače doživljaje na vlastitu tijelu, npr. željezna šaka stišće jetru, nož reže srce itd., a najčešće su u shizofreničara. Postoje i negativne halucinacije (ne doživljava se ono stvarno postojeće), zatim refleksne halucinacije gdje se iz realnoga, npr. govora, pojavljuje vidni doživljaj, npr. đavola. Moguć je prijelaz prema sinestezijama (stanovit ton izaziva neku sliku). Ekstrakampine halucinacije upravo pokazuju patološku osnovu halucinacija, jer bolesnici vide izvan vidnog polja (npr. što se događa iza njih).

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1992.

Citiranje:

halucinacije. Medicinski leksikon (1992), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://medicinski.lzmk.hr/clanak/5308>.