jod

jod (simbol I), halogeni kem. element, at. br. 53, at. masa 126,9044, u prirodi dolazi u morskoj vodi, u nekim algama i slatkoj vodi. Odrasli čovjekov organizam sadrži ga oko 15 mg. Spada u elemente u tragovima. Godišnja potreba: 50 mg. Jod je potreban za biosintezu tiroksina i trijodtironina u štitnjači. Nedostatak joda (najčešće zbog nedostatka u pitkoj vodi) uzrokuje nedovoljnu tvorbu tih hormona (endemska gušavost), što se sprečava dodavanjem joda kuhinjskoj soli (jodiranje soli). Obilježeni jod (→ radioaktivni jod) upotrebljava se u dijagnostici i liječenju bolesti štitnjače. Pored radioaktivnog joda u medicini se spojevi joda upotrebljavaju i kao → dezinficijencije (npr. povidon-jodid, jodoform, jodofori) u obliku masti, paste, otopine, tinkture, aerosola, zatim u liječenju gušavosti (npr. natrijski i kalijski jodid, Lugolova otopina), kao antiamebici (npr. kliokinol, kiniofon), ekspektorancije (npr. kalijski jodid), za predoperacijsku pripremu bolesnika za tireoidektomiju. Njihova primjena u trudnoći uzrokuje gušavost fetusa. Nuspojave → jodizam.