angina pektoris

angina pektoris (angina pectoris, stenokardija, stenocardia), prekordijalna bol zbog ishemije miokarda. Najčešće u obliku pritiska, žarenja ili nelagodnosti iz prsne kosti. Može se širiti u vrat, donju čeljust, lijevo rame, lijevu ruku do prstiju, rjeđe u desno rame i desnu ruku, leđa ili gornji trbuh. Rijetko se širi prema vršku srca, pa česta probadanja u predjelu vrška srca ili ograničena bol koju bolesnik pokazuje jednim prstom obično ne predstavljaju pravu anginoznu bol. Anginu pektoris najčešće izaziva fizički ili psihički napor (povećanjem srčane frekvencije), a nestaje prestankom napora ili uzimanjem nitroglicerola. Dijeli se na stabilnu, nestabilnu i Prinzmetalovu anginu pektoris. Stabilna angina pektoris je ona koja ne mijenja osobine: javlja se uvijek na isti podražaj, nema promjene učestalosti ni intenziteta, iste je kvalitete. Ako se bol kvalitativno ili kvantitativno mijenja, govori se o nestabilnoj angini (povećanje intenziteta ili učestalosti, duljine trajanja, promjene kvalitete boli ili provocirajućeg činioca). Prinzmetalova angina javlja se u mirovanju uz elevaciju ST-spojnice, koja se normalizira prestankom boli, a nastaje zbog spazma koronarne arterije. Angina pektoris se liječi medikamentno (nitrati, beta-adrenergični blokatori, kalcijski antagonisti) ili kirurški (aorto-koronarna skretnica).