moždana kap

moždana kap (apopleksija mozga, apoplexia cerebri, ictus apoplecticus), moždani udar, vaskularni poremećaj (ishemija) mozga. Rijetko moždana kap dolazi naglo: jedino u slučaju veće moždane embolije, a znatno sporije, iako razmjerno brzo, tijekom desetak min. do nekoliko h, u slučajevima moždanog krvarenja. U potonjem slučaju obično je praćena glavoboljom zbog ekspanzivnog karaktera procesa, s tendencijom prema postupnom pogoršanju. Trombotski mehanizam ishemijskog inzulta razvija se na bazi stenoze ili okluzije krvnih žila na vratu ili u mozgu, postupno, često u razdobljima nižeg tlaka, npr. noću. Zbog moždanog krvarenja moždana kap nastaje češće kod fizičkog ili psihičkog napora u toku dana, u fazama ekstremno povišena tlaka. Danas se za ova stanja češće upotrebljava naziv cerebrovaskularni inzult (akcident). To je u najvećem broju slučajeva završni stupanj cerebrovaskularne bolesti, koja se razvija najčešće na osnovi hipertenzije, te drugih etioloških i rizičnih faktora. Rjeđe se javlja na osnovi prirodenih ili stečenih vaskularnih malformacija (angiomatozne ili venske malformacije, aneurizme). U kliničkoj slici dominira nenadan i nagao razvoj sindroma meningealne iritacije. Ovo stanje često dovodi do kome, ali ugrožava život i u drugim, naizgled blažim slučajevima. Liječenje: sprečavanje ili liječenje komplikacija, regulacija, krvnog tlaka i srčanog rada, poboljšanje protoka krvi kroz mozak, regeneracija opće i lokalne mijene tvari.