ovisnost o drogama
traži dalje ...ovisnost o drogama, različita je za različite droge, ili grupe droga, po načinu i intenzitetu mijenjanja stanja svijesti i ponašanja, po brzini nastajanja, posljedicama uzimanja i po opasnosti za pojedinca i društvo. SZO je svrstala ovisnost o drogama u grupe (tablica). Ovisnost o drogama je pretežno socijalno-patološka pojava, koja se većinom nadovezuje na ostale oblike socijalne patologije. Uzroci su različiti, a jedan od njih je i bolest (poremećaj, smetnja), no ona je češće posljedica uzimanja droga. Neposredan izvor je najčešće u zloupotrebi droga, ali može biti i u kulturnoj tradiciji (npr. opijum ili koka u zemljama u kojima su društveno prihvaćeni), u terapiji (npr. produžena primjena lijekova koji su i droge) i dr. Ovisnost o drogama može dovesti do teške socijalne poremećenosti. Tretman mora biti etiološki, inače nije efikasan, a sastoji se od liječenja i/ili rehabilitacije, reedukcije i socijalne reintegracije.
|
Vrsta ovisnosti
|
Uzročna tvar
|
Uobičajeni način primjene
|
Tip ovisnosti
|
Brzina nastajanja ovisnosti
|
Tolerancija
|
Osobitosti
|
|
morfina
|
morfin, heroin, kodein, metadon, petidin, opijum i dr.
|
intravenski, inhaliranje, pušenje (opijum)
|
fizička (jaka) i psihička
|
heroin i morfin vrlo brzo, petidin sporo
|
da
|
Pri intravenskoj primjeni snažna kratkotrajna euforija, zatim smirenostb i ravnodušnost prema okolini i vlastitom stanju. Dremljivost. Pri oralnoj primjeni opasnost od ovisnosti o kodeinu minimalna.
|
|
barbiturata
|
barbiturati i drugi hipnotici, sedativi i anksiolitici
|
intravenski i oralno
|
fizička (jaka do blaga), psihička
|
vrlo sporo
|
da
|
Pri brzoj intravenskoj primjeni kratkotrajna euforija. Intoksikacija slična alkoholnoj. Nejasan govor, nekoordinirane kretnje, usporene reakcije, pamćenje i rasuđivanje poremećeno. Manje opasni preparati sporog djelovanja. Najmanje opasni benzodijazepini.
|
|
amfetamina
|
amfetamin, metamfetamin i ostale supstancije s psihostimularnim učinkom
|
intravenski i oralno
|
psihička, u rasponu od slabe do jake
|
ovisi o dozi i načinu primjene
|
da
|
Pri intravenskoj primjeni snažna euforija. Ekscitiranost, dobro raspoloženje, nerealan osjećaj snage. Prekid uzimanja dovodi do osjećaja umora, katkad i depresije. Česta primjena u dopingu.
|
|
kokaina
|
kokovo lišće, kokainska pasta, kokain
|
žvakanje (lišće), pušenje (kokainska baza i pasta), intravenski i ušmrkavanje (kokain)
|
lišće – blaga psihička, ostalo u rasponu od slabe do jake
|
lišće sporo, ostalo prema dozi i načinu primjene
|
ne
|
Djelovanje slično amfetaminu, ali kraće. Većina potrošača kokova lišća i kokaina ne postaju teški ovisnici i ostaju pri umjerenim dozama.
|
|
khat
|
svježe lišće
|
žvakanje
|
Blaga psihička
|
Sporo (uzimanje povremeno)
|
ne
|
Djelovanje slično amfetaminu, ali slabije. List se žvače samo svjež, jer se djelatne tvari sušenjem razgrađuju. Stoga je i upotreba geografski ograničena.
|
|
inhalancija
|
organska otapala i plinovi
|
udisanje
|
blaga psihička
|
sporo
|
ne(?)
|
Djelovanje podsjeća na ono alkohola. Najprije ekscitacija, veselost, osjećaj svemoći, zatim omamljenost, vrtoglavica, teturanje, san. Amnezija česta.
|
|
kanabisa
|
listovi, smola (hašiš), tekući ekstrakt (tekući kanabis)
|
pušenje
|
blaga psihička
|
sporo
|
ne
|
Djelovanje podsjeća na ono alkohola, najprije euforija, zatim smirenost. Djelovanje ovisi o jačini droge, osobinama ličnosti, očekivanjima i okolnostima. Pri velikim dozama reagiranje usporeno, percepcija poremećena, shvaćanje otežano; pospanost. → indijska konoplja
|
|
LSD (halucinogena)
|
LSD, meskalin, psilocibin, fenciklidin, STP, DOM, DMT i dr.
|
oralno
|
blaga psihička
|
vrlo sporo ili se uopće ne javlja
|
ne
|
Iluzije halucinacije već pri pragu djelovanja. Opasnost je manje u ovisnosti, a više u ponašanju nakon uzimanja. → halucinogeni
|
|
opijatnih antagonista
|
nalorfin, pentazocin, butorfanol, ciklazocin
|
intramuskularno, intravenski
|
fizička i psihička
|
sporo
|
da
|
Parcijalni antagonisti imaju analgetske i druge osobine opijata, ali je opasnost od ovisnosti znatno manja. → antagonisti opijata
|
|
alkohola
|
alkoholna pića
|
oralna
|
fizička i psihička
|
vrlo sporo
|
da
|
Veće doze dovode u akutno pijano stanje. Najprije veselost, euforičnost, rjeđe turobnost, zatim motoričke smetnje, moguća agresivnost, depresivnost, san. Višegodišnja prekomjerna upotreba vodi u → alkoholizam, uz poremećenje zdravlja i socijalnog funkcioniranja.
|
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1992.
ovisnost o drogama. Medicinski leksikon (1992), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 25.4.2025. <https://medicinski.lzmk.hr/clanak/ovisnost-o-drogama>.