pamćenje

traži dalje ...

pamćenje (sjećanje, memorija, zapamćivanje), sposobnost pohranjivanja u mozgu (zapamćivanja) osjeta ili duševnih procesa koji se u prikladnim okolnostima mogu prizvati u svijest. Postoji pamćenje činjenica, motorno, slušno, vizualno pamćenje i dr. Pamćenje može trajati nekoliko sekundi, ali i nekoliko minuta, dana, mjeseci i godina, pa se razlikuju kratkotrajno (primarno) pamćenje i dugotrajno (sekundarno) pamćenje. Kratkotrajno pamćenje osniva se na reverberaciji signala i facilitaciji (olakšavanju) prijenosa impulsa u sinapsama. Sekundarno pamćenje osniva se na anatomskim, fizičkim i biokemijskim promjenama u sinapsama (engrami). Nastaje od primarnog pamćenja procesom konsolidacije (trajne facilitacije sinapsa). Za minimalnu konsolidaciju potrebno je da impulsi djeluju tijekom 5-10min, a za maksimalnu lh i više. Konsolidaciju može u potpunosti zakočiti neka snažna inhibicija možane funkcije, npr. potres mozga, pa nastaje → amnezija. Poremećaji pamćenja nastaju i kod moždane ateroskleroze, progresivne paralize, senilne demencije i mnogih drugih moždanih bolesti.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1992.

Citiranje:

pamćenje. Medicinski leksikon (1992), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 21.11.2024. <https://medicinski.lzmk.hr/clanak/pamcenje>.