povijest medicine XIX. stoljeća

povijest medicine XIX. stoljeća. Društveni i ekonomski preobražaj te napredak prirodnih znanosti i tehnike doveli su do nagla procvata medicine. U anatomiji napose napreduje mikroskopska anatomija (Henle, Kölliker, His st., Golgi, Ramón y Cajal). Fiziologija se razvija u sasvim novom smjeru, osobito fiziologija živaca, prehrane i mijene tvari; kemijski se istražuju razni životni procesi, nastaje nauka o hormonima (Purkyně, Müller, Bernard, Magendie, Helmholtz, du Bois-Reymond, Brown- Séquard, Hoppe-Seyler). U patologiji se stanica označuje kao sjedišfe svih patoloških promjena(Virchow). Pasteur je dao konačne eksperimentalne dokaze da su patogeni mikroorganizmi uzročnici mnogih bolesti te je utemeljio mikrobiologiju. Koch je pronalaskom metoda bojenja i kultiviranja bakterija omogućio pronalaženje novih patogenih mikroorganizama, Mečnikov je ukazao na ulogu fagocita kod imunobioloških pojava, Ehrlich je teoretski protumačio postanak imunosti, Roux je otkrio bakterijske toksine, Behring je utemeljio seroterapiju, Gruber je otkrio aglutinaciju a Ivanovski filtrabilne viruse. U kliničkoj medicini razvija se fizikalna dijagnostika (Škoda), ali se uvode kemijske i mikroskopske pretrage krvi, mokraće, želučanog soka. Jedno od najvažnijih dijagnostičkih pomagala bilo je otkriće rendgenskih zraka. U terapiju se uvode injekcije, a u farmakologiji sve više prevladavaju sintetički lijekovi. Uvođenjem anestezije (Wells, Morton) i antisepse (Lister), odnosno asepse, kirurgija doživljava silan napredak, osobito abdominalna kirurgija (Billroth, Péan), urologija (napose otkrićem cistoskopa) i ortopedija (osobito uvodenjem sadrenog zavoja). U porodništvu je Semmelweis otkrio načine širenja i prevenciju babinje groznice. Tehnika je pridonijela napretku oftalmologije (oftalmoskop) i otorinolaringologije (otoskop i laringoskop). Osamostaljuju se neurologija (Charcot, Marie) i dermatovenerologija (Hebra). Pettenkofer je postavio higijenu na znanstvene temelje, Dunant je dao poticaj za osnivanje društva Crvenog križa, a Florence Nightingale utemeljila je sestrinstvo.