sindrom moždanog debla

sindrom moždanog debla (syndromum truncus cerebri) nastaje zbog raznih oštećenja u području moždanog debla: mezencefalona, ponsa ili produžene moždine. Ti procesi mogu biti najrazličitije etiologije, ali najčešće nastaju uslijed vaskularnih poremećaja, tromboembolijsko-ishemijske geneze ili kao posljedica krvarenja (hemoragije) u području moždanog debla. Ostali uzroci: infiltrativni tumori, npr. gliomi, metastaze u području moždanog debla, ili upalni procesi. Kako se u području moždanog debla, na različitim razinama, jedan dio dugih osjetnih ili motornih putova nalazi već ukrižen, a drugi ne, dok su moždani živci smješteni na istoj strani lica i glave koje inerviraju, nastaju veoma različite kliničke slike. Tipične su ukrižena i alterna hemiplegija. Tipično je, nadalje, da je većina kliničkih slika promjenljiva. Tipične kliničke slike opisuju se kao: Benediktov sindrom, nastaje jednostranom lezijom u području mezencefalona, zahvaćajući nukleus ruber. Uz parezu nervus okulomotorijusa na strani lezije s eventualnom parezom pogleda prema toj strani, kontralateralno se mogu naći hemiataksija, intencijski tremor s hemiparezom; Weberov sindrom, posljedica oštećenja u bazalnom dijelu mezencefalona, s dominantnom paralizom okulomotorijusa iste strane i motornom hemiparezom suprotne strane. Parinaudov sindrom, nastaje u području lezije korpora kvadrigemina a označuje ga paraliza pogleda prema gore odnosno prema dolje; Millard- Gublerov sindrom, nastaje zbog oštećenja u području kaudalnog dijela ponsa, a iskazuje se perifernom paralizom ili parezom facijalisa iste strane te motornom hemiparezom suprotne strane; Fovilleov sindrom, nastaje u istom području, ali zahvaća i vlakna abducensa, pa postoji dominantna slabost abducensa i facijalisa, s motornom hemiparezom na suprotnoj strani; Babinski-Nageotteov sindrom, nastaje zbog lezija u dorzo-lateralnim dijelovima graničnog područja ponsa i medule oblongate. Na strani lezije dominiraju simptomi cerebelarne ataksije s veoma izraženim Hornerovim sindromom, dok se na suprotnoj strani javlja motorna hemipareza sa znakovima oštećenja osjetnih putova. Zajedno s dugim cerebelarnim putovima nastaju nistagmus i tendencija pada prema strani lezije; Wallenbergov sindrom, posebno opisan zbog nešto češćeg nastupa infarkta vertebro-bazilarnog područja, uslijed ishemije.