srčane aritmije
traži dalje ...srčane aritmije, promjene u stvaranju ili provođenju impulsa u srcu. Izvor tih promjena mogu biti svi dijelovi provodnog sustava. Uzroci: degenerativne bolesti (ishemijska bolest srca, kardiomiopatija), upalne bolesti srca (reumatske, virusne), dekompenzacija srca, arterijska hipertenzija, prirođene anomalije srca. Uzroci mogu biti i u drugim organima (SŽS, plućne, endokrine i probavne bolesti), te toksična djelovanja (alkohol, kava), poremećaji acidobazne i elektrolitske ravnoteže. Simptomi: mnogi bolesnici ne osjećaju pojavu aritmije, dok ih drugi zamjećuju kao palpitacije (lupanje srca), nepravilni rad srca („preskakanje"), snažan udarac u prsištu nakon čega slijedi duža pauza (ekstrasistola). U ekstremnoj bradikardiji ili tahikardiji može nastupiti sinkopa ili vrtoglavica. Srčani arest uzrokuju ventrikulska tahikardija i fibrilacija ventrikula te potpuni atrioventrikulski blok s vrlo sporim ventrikulskim ritmom. Dijagnoza se postavlja palpacijom pulsa, auskultacijom, snimanjem standardnog elektrokardiograma i kontinuiranim snimanjem elektrokardiograma u toku 24 h, testom opterećenja te elektrofiziološkim ispitivanjem provodnog sustava. Najčešće srčane aritmije: sinusna bradikardija, sinusna tahikardija, ekstrasistolija, paroksizmalna supraventrikulska tahikardija, ventrikulska tahikardija, fibrilacija atrija, fibrilacija verctrikula, blokovi srca. Liječenje ovisi o vrsti aritmije i uzroku: uklanjanje mogućeg uzroka, antiaritmici, podražaji vagusa (masaža karotidnog sinusa, Valsalvin pokus), elektrostimulacija, defibrilacija, kardioverzija, električna ili kirurška ablacija.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1992.
srčane aritmije. Medicinski leksikon (1992), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 21.4.2025. <https://medicinski.lzmk.hr/clanak/srcane-aritmije>.