srčani infarkt

srčani infarkt (infarctus myocardii, miokardni infarkt), ograničena ishemijska nekroza srčanog mišića uzrokovana naglim prekidom protoka krvi u koronarnoj arteriji. Uzrok: začepljenje koronarne arterije trombom koji nastaje na mjestu preegzistentnoga aterosklerotskog suženja (u oko 90% slučajeva), rjeđe je uzrok embolija koronarnih arterija ili spazam. U približno 10% slučajeva srčani infarkt nastaje u osoba s prethodno nepromijenjenim koronarnim žilama - tada je posrijedi veliki nesrazmjer između ponude i potrebe za kisikom (naglo opterećenje srca, malen minutni volumen srca, tahikardija i dr.). U kliničkoj slici dominira jaka retrosternalna bol (angina pektoris), koja traje nekoliko sati, slabo reagira na nitroglicerol, često je praćena znojenjem (u oko 10% slučajeva bol može nedostajati). Česti su tahikardni (prednja stijenka) ili bradikardni (stražnja stijenka) oblici srčanih aritmija. Krvni tlak može prolazno biti povišen (povećan tonus simpatikusa), ali je češće snižen. Dijagnoza se potvrđuje elektrokardiografski (tipične promjene ukazuju na određenu lokalizaciju infarkta), te karakterističnim povećanjem serumskih enzima [laktat- dehidrogenaze (LDH), aspartat-transaminaze (AST), i osobito kreatinofosfokinaze (CPK) i njezina izoenzima (MB-CPK)]. Komplikacije: aritmije, dekompenzacija srca, perikarditis, embolije, ruptura srca, ruptura interventrikulskog septuma ili papilarnog mišića, srčana aneurizma, Dresslerov sindrom. Liječenje: suzbijanje boli (opijati, nitrati), liječenje hipoksije (inhalacija kisika, nitrati, blokatori beta- adrenergičnih receptora, antagonisti kalcija, antiagregacijska i trombolitička terapija); tromboliza (streptokinaza, urokinaza) se izvodi ako nije prošlo više od 6 h od početka simptoma; liječenje aritmija, dekompenzacije srca i kardiogenog šoka. Liječenje se provodi u jedinicama koronarne skrbi.