njuh

traži dalje ...

njuh, osjet mirisa koji izazivaju različite tvari djelovanjem na njušni organ. Te tvari moraju biti hlapljive, topive u vodi i mastima. Poput osjeta okusa, njuh u prvom redu služi za prepoznavanje kvalitete hrane, ali za razliku od okusa, iz daljine (telereceptor). U njušnim stanicama stvaraju se receptorski potencijali, a od njih akcijski potencijali koji putem njušnog trakta odlaze u centar za njuh. Ovaj se sastoji od medijalnog i lateralnog njušnog područja, a pretežno je smješten u prednjem dijelu mozga, iznad i ispred hipotalamusa. Čovjek može prepoznati 2000-4000 različitih mirisa, što ovisi o iskustvu. Ljudi s izvanredno razvijenim osjetom njuha djeluju kao veoma cijenjeni profesionalni njušioci: čaja, parfema, vina, duhana. Čovjek se veoma brzo adaptira na mirise, tj. prestaje ih osjećati nakon nekog vremena (npr. neugodne mirise u prostoriji prepunoj ljudima), premda djelovanje podražajnih tvari još nije prestalo. Kako je njušni organ smješten blizu nosnog krova, gdje je slaba ventilacija zraka, čovjek si pomaže udisanjem zraka na poseban način (njuškanje). Mirisi imaju afektivnu značajku ugodnosti (miomiris) ili neugodnosti (smrad). Poremećaji njuha → anozmija, → hipozmija, → kakozmija, → prezbiozmija.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1992.

Citiranje:

njuh. Medicinski leksikon (1992), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://medicinski.lzmk.hr/clanak/9843>.