AIDS

AIDS (engl. Acquired Immunodeficiency Syndrome, franc. SIDA - syndrome d'immunodéficience acquise, sindrom stečene imunodeficijencije, sida), prvi put opisan 1981, a obilježava teško oštećenje imunoloških funkcija te sekundarnu pojavu oportunističkih infekcija i raznih malignosti koji, najčešće u roku do godine dana, uzrokuju smrt većine bolesnika. Uzročnik je virus humane imunodeficijencije (HIV - engl. Human Immunodeficiency Virus) iz obitelji retrovirusa, otkriven 1983/4. HIV razara pomoćničke limfocite (T4), što dovodi do destrukcije imunološkog sustava s rezultirajućim sekundarnim manifestacijama. Infekcija HIV-om izaziva čitav spektar stanja: od asimptomatske infekcije, preko manje ili više izraženih kliničkih simptoma (AIDS-u srodno stanje, ARC - engl. AIDS related complex) do pune slike bolesti. Dijagnoza AIDS-a temelji se na: dijagnostici sekundarnih manifestacija (oportunističke infekcije, Kaposiev sarkom i druge malignosti), kontaktu s HIV-om (specifična protutijela, antigen) te broju limfocita T4. Virus se širi na tri načina: krvlju, spolnim kontaktom te s trudnice na dijete. Najugroženije populacije su intravenski narkomani i homoseksualci, te donedavno (prije obvezatne kontrole krvi davalaca) hemofiličari, na koje otpada umnogome najveći postotak oboljelih i inficiranih. Bolest se proširila na sve regije i većinu zemalja svijeta. Porast broja oboljelih u prvim godinama (1981-86) bio je eksponencijalan, no trend rasta sada je usporen (1987). Uz velik broj oboljelih (preko 80000) procjenjuje se da je infekcijom HIV-om zahvaćeno 5-10 milijuna ljudi, od kojih će se idućih godina regrutirati novooboljeli. Djelotvoran lijek ili vakcina ne postoje. Sekundarne manifestacije AIDS-a (oportunističke infekcije, malignosti) mogu se liječiti adekvatnim antibioticima, kemoterapijom i zračenjem samo kraće vrijeme.