akcijski potencijali

akcijski potencijali (bioelektrične struje), električne promjene na membranama stanica kad one rade. Kad stanica miruje ona je s vanjske strane membrane pozitivno nabijena, a s unutrašnje negativno („membranski potencijal u mirovanju", koji iznosi -50 do -90mV, ovisno o vrsti stanice). Svaki podražaj (kemijski, električni, mehanički i dr.) jako poveća propusnost membrane za pozitivno nabijene natrijske ione, pa oni ulaze u stanicu. Uslijed toga membrana nije više izvana pozitivna u odnosu na unutarnju stranu (faza depolarizacije). U narednom času jako se poveća propusnost za pozitivno nabijene kalijske ione, pa oni izlaze iz stanice, a membrana postane opet pozitivna s vanjske strane (faza repolarizacije). Akcijski potencijali šire se vlaknatim strukturama (npr. živčanim vlaknima) u obliku valova depolarizacije i repolarizacije (impuls). Mogu se osobito lagano izazvati na osjetnim receptorima te na živčanim i mišićnim vlaknima. Najjednostavniji akcijski potencijali (npr. s jednog živčanog vlakna) imaju oblik šiljka (šiljati potencijal, koji traje O,5ms). Istodobnim snimanjem akcijskih potencijala s velikog broja stanica, s dijelova organa ili čitava organa (npr. srca) dobivaju se prostorno i vremenski sumirani akcijski potencijali koji imaju oblik složenih valova (elektrokardiogram, elektromiogram, elektroencefalogram i dr.). U suvremenoj protetici kod bioelektričnih proteza koriste se za upravljanje akcijski potencijali mišića bataljka, koji se pojačavaju i preko servomotora pretvaraju u pokret šake.