algodistrofija

algodistrofija (refleksna distrofija), bolni vazomotorni i trofički poremećaj na nozi ili ruci koji dovodi do promjena na kostima, zglobovima, mišićima i koži. Može nastati bez ikakva povoda, ali je češća nakon traume, koja može biti različita intenziteta (npr. nakon fakture, → Sudeckova bolest, ali i nakon biopsije ili samo uboda injekcijskom iglom), u toku nekih bolesti (koronarna bolest, bolesti pleure i pluća, degenerativne promjene na vratnoj kralješnici) i pri uzimanju nekih lijekova (antituberkulotici, barbiturati, antiepileptici). Idiopatski oblik obično pogađa ruku (→ sindrom rame-šaka). Patogeneza se pripisuje poremećenom tonusu vegetativnoga živčanog sustava. Kliničku sliku čini trijas: bol, vazomotorne smetnje i trofijske promjene. Na šaci ili stopalu nastane edem, koža je topla i znojna a kasnije hladna, pa i cijanotična, glatka i tanka. Mišići atrofiraju, na kostima se javlja karakteristična mrljasta osteoporoza, kasnije difuzna. Na šaci se razvija fleksijska kontraktura prstiju, ali sami zglobovi nisu strukturno promijenjeni. Diferencijalno-dijagnostički valja ipak isključiti upalne bolesti zglobova. Liječenje: nesteroidni antiflogistici i fizikalna terapija (napose oprezna kineziterapija). Profilaktičnim mjerama mogu se smatrati: nježan postupak kod repozicije fraktura, prikladna imobilizacija, te rana mobilizacija poslije ozljeda šake i infarkta miokarda.