artroza

traži dalje ...

artroza (osteoartroza, arthrosis, osteoarthrosis), degenerativna bolest zgloba. Uzrok nije poznat, pa se smatra da nastaje iz biomehaničkih razloga: poremećaj u sintezi proteoglikana, starenje tkiva, a s druge strane prekomjerno ili nepravilno opterećenje i mikrotraumatizacija zgloba. Degenerativni proces počne pojavom pukotina na površini zglobne hrskavice koje postaju sve dublje pa se komadići hrskavice odlamaju i napokon suphondralna kost bude posve ogoljena; ona se zgusne (sklerozira) a na rubu zglobnih okrajaka kosti bujaju osteofiti. Zglobni prostor postaje sve uži i napokon obje kosti koje su tvorile zglob prilegnu jedna na drugu. U suphondralnoj kosti mogu nastati cistične šupljine (koje su zapravo pseudociste, jer nemaju stijenke) što su ispunjene detritusom od raspadnutih tkiva. Odlomljeni komadići hrskavice i promijenjeni biokemijski milje u zglobu mogu povremeno podražiti sinovijski sloj zglobne čahure pa (napose na koljenu) nastane prolazni reaktivni sinovitis (dekompenzirana ili aktivirana artroza). Klinički se artroza očituje boli i otežanim gibanjem zgloba; koštani dijelovi u zglobu mogu biti odebljani a pri pokretima se čuje ili pipa krepitacija. Kako bol zapravo potječe od iritirane sinovijske membrane (sama hrskavica ne boli!), to se u anglo-američkoj literaturi artroza često naziva osteoartritis, u namjeri da se istakne ova, makar samo popratna, upalna komponenta. Ako je zahvaćen zglob na nozi, poremetit će se hod jer bolesnik šepa (→ koksartroza, → gonartroza). Na šaci može biti zahvaćen samo jedan zglob, a to je obično na palcu (→ rizartroza palca) ali je mnogo češće pogođena čitava jedna zglobna etaža (→ Heberdenova artroza, → Bouchardova artroza) pa funkcije šake, osobito hvat, mogu biti ograničene. Laboratorijski testovi obično daju normalne rezultate; ako se artroza dekompenzira, sedimentacija eritrocita može biti ubrzana. U najnovije vrijeme nađene su povišene vrijednosti keratan-sulfata u serumu. Radiološki nalaz je najvredniji u dijagnostici: suženje zglobnog prostora, skleroza suphondralnog dijela kosti, osteofiti i suphondralna cistična okruglasta osvjetljenja. Kako nema kauzalnog liječenja, daju se analgetici (pri dekompenziranoj artrozi kortikosteroidi intraartikularno), provodi fizikalna terapija (ali ne nasilno gibanje zglobom, već jačanje pripadnih mišića), daju ortopedska pomagala (ulošci, štap, štake), a operacijski se teško promijenjeni zglob može zamijeniti totalnom endoprotezom.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1992.

Citiranje:

artroza. Medicinski leksikon (1992), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 28.6.2025. <https://medicinski.lzmk.hr/clanak/artroza>.