Behçetova bolest

Behçetova bolest, sistemska upalna bolest nepoznate etiologije, nešto je češća u zemljama oko Sredozemlja i u Japanu, no općenito je rijetka i pogada osobite mlađe muškarce. Patološko-anatomska osnova je difuzni vaskulitis arterija i vena. Očituje se ulceracijama na sluznici usne šupljine i spolovila (nalik aftama), promjenama na oku (uveitis, vaskulitis retine, atrofija vidnog živca), zglobovima (artralgije, ali i artritisi, osobito koljena ili gležnja, no bez trajnih posljedica), koži (nodozni eritem), pa i živčanom sustavu. Bolest ima kroničan tok s egzacerbacijama i remisijama. Prognoza je nepovoljna, jer promjene na oku mogu prouzročiti sljepoću, a one na većim krvnim žilama i unutarnjim organima mogu biti fatalne. Dijagnozi, uz kfiničku sliku, pripomaže test ubodom (engl. prick- test): ubod sterilnom iglom u koži izaziva nastanak sterilne pustule nakon 12-18h. Laboratorijski su u fazama egzacerbacije pozitivni nespecifični testovi upale. U sustavu HLA može se naći antigen B5. Liječenje: nesteroidni protuupalni lijekovi, kortikosteroidi i imunosupresori, a neki daju sulfasalazin ili kolhicin, ali pouzdana lijeka nema.