blizanci

blizanci (gemini, gemelli, dvojci, trojci itd.), dvije ili više zajedno iznošenih jedinki. Mogu biti jednojajni (nastaju od jedne oplođene jajne stanice koja se tijekom prvih tjedana razvitka podijeli na dvije ili više samostalnih zametnih osnova) i višejajni (razvijaju se od više istodobno sazrelih i oplodenih jajnih stanica). Učestalost u populaciji teško je odrediti (drugačija u različitim zemljama i na kontinentima, pa i u obiteljima; nepotpuna evidencija). Višejajni blizanci su tri puta češći od jednojajnih. Procjenjuje se da u miješanoj evropskoj populaciji ima oko 2% blizanaca, od kojih su 25% jednojajni. Najčešći su dvojci, a učestalost trojaka, četvoraka itd. opada s potencijom broja blizanaca manje 1 (1:80 dvojaka, 1:80 2 trojaka, 1:80 3 četvoraka). Jednojajni (monozigotni, identični) blizanci imaju jednaku genetsku konstrukciju, istog su spola i krvne grupe, među njima nema reakcije odbacivanja transplantata, tjelesno su potpuno slični a pokazuju i vrlo slične psihičke osobine. Razdvajanje jedinstvene zametne osnove može nastupiti u različitim fazama ranog embrijskog razvitka. U jednojajnih blizanaca ono može biti nepotpuno, a isto tako i razvitak jednog od njih. Mogućnosti: a) srasli blizanci (dvojne nakaze), blizanci su u manjem ili većem opsegu medusobno srasli na različitim dijelovima tijela (kraniopagi, torakopagi, ksifopagi, pigopagi) ili su prednji ili stražnji dio tijela udvostručeni (duplicitates): 2 glave, 2 zdjelice i 4 noge i sl. Mogućnost kirurškog razdvajanja ovisi o opsegu sraštanja i stupnju uključenosti unutarnjih organa u sraštenju; b) parazitski blizanac, izuzetan slučaj kada npr. samo glava i gornji dio trupa jednog blizanca postoji kao privjesak tijela drugoga koji je potpuno razvijen; c) jedan od blizanaca je akardius, tj. bezoblična masa bez glave i srca s rudimentima donjih udova. Višejajni (polizigotni, bratski, fraternalni) blizanci nastaju oplodnjom dviju ili više jajnih stanica koje su istovremeno sazrele svaka u svojem jajniku, u dvama folikulima i istom jajniku, ili u istom folikulu. Imaju različitu genetsku osnovu i u pravilu odvojene embrijske ovojnice i posteljicu. Mogu biti istoga ili različitog spola, a po svome fizičkorn izgledu i psihičkom ustrojstvu slični ili različiti, kao i svaka druga braća ili sestre. Ako se jednojajni blizanci zasebnim ovojnicama ili višejajni blizanci ugnijezde vrlo blizu jedan do drugoga, posteljice im mogu međusobno srasti ili biti povezane zajedničkim krvnim žilama. Kod višestruke trudnoće jedan blizanac može zbog kompresije ili nedovoljne vaskularizacije rano zakržljati pa se pod pritiskom normalno razvijenih spljošti i mumificira (fetus papyraceus). Proučavanje svojstava blizanaca važno je u humanoj genetici kao metoda utvrđivanja jesu li neko fiziološko svojstvo ili patološka promjena nasljedni, a ako jesu, koliki je utjecaj nasljeđa, a koliki okoline. Ako se blizanci u jednom svojstvu podudaraju, onda su s obzirom na ta svojstva konkordantni - u suprotnom slučaju su diskordantni. Ako je neko svojstvo u jednojajnih blizanaca u znatno većem postotku konkordantno nego u dvojajnih blizanaca istog spola, onda je to svojstvo nasljedno.