buka

buka, 1. bilo koji nepoželjni zvuk. Mjeri se u decibelima, u rasponu od praga sluha (0 dB) do praga boli (130 dB). U tom se rasponu šapat nalazi na 20 dB, jaki gradski promet na oko 90 dB, a jaka industrijska buka na 110 dB. Jaka buka (industrijska ili buka izazvana preglasnom glazbom) može izazvati trajno oštećenje sluha; 2. bilo koja nepoželjna smetnja u komunikacijskom kanalu; 3. u audiologiji, svaki nepoželjni zvuk. Škodljiva buka je ona koja može oštetiti sluh; drži se da je to buka iznad 90 dB (engl. Sound Pressure Level - SPL) kojoj je osoba izložena osam ili više sati na dan, ali za osobe manje otporne na buku to može biti i slabiji intenzitet. Buka može izazvati: a) ozljedu (akustična trauma, trauma acusticum) naglim djelovanjem vrlo jake buke i b) oštećenje (laesio acustica) dugotrajnim djelovanjem buke; 4. šum (tinnitus, engl. noise), zvuk koji osoba čuje, a nije vanjskog uzroka, nego je a) mehanički, fizički, iz tijela ili b) nemehanički, neuralni, koji nastaje zbog oštećenja na bilo kojoj razini slušnog puta, najčešće u osjetnim stanicama – receptorni šum, i predstavlja halucinaciju sluha. Štetno djelovanje buke složena je karaktera i može se različito očitovati na čovjekov organizam općim smetnjama uz privremene ili trajne smetnje ili oštećenja slušnog aparata. Buka jačine od 90 do 100 dB uzrokuje velike subjektivne smetnje, a nakon 15 do 20 min i bol, opći zamor i intelektualnu otupljenost. Dulja i ponavljana buka tog intenziteta dovodi do perioda prilagođavanja, a zatim i do trajna oštećenja. Propisima se zabranjuje buka u naseljima, tvornicama i prometu. Za radnike koji rade u buci postoje zaštitna sredstva, od najjednostavnijih čepića koji se stavljaju u zvukovod, do složenih štitnika kojima se najviše služe radnici i stručnjaci na aerodromima radeći oko avionskih motora koji stvaraju jaku buku (može doseći i do granice boli).