cirkadijani ritmovi

cirkadijani ritmovi, biološki ritmovi koji se stalno ponavljaju, s periodom od 24 ± 4h (ali nikad točno 24 h), uz to da su svi faktori okoliša (a osobito osvjetljenje) konstantni (→ biološki ritmovi). Cirkadijani ritmovi su endogenog podrijetla i njima upravlja (određuje vremensku strukturu bioloških funkcija) tzv. biološki ili fiziološki sat, koji je u čovjeka vjerojatno smješten u epifizi. Pod njegovim utjecajem mnoge funkcije se u razdoblju od približno 24h neprestano mijenjaju u obliku vala s maksimumom i minimumom. U čovjeka su napose istraženi ovi cirkadijani ritmovi: ritam tjelesne temperature (s minimumom ujutro prije buđenja i maksimumom predvečer), bubrežni ritam, ritam radne sposobnosti (važno za noćni rad) i dr. Mnogi parametri (npr. glikemija, koncentracija hormona u krvi, frekvencija bila i disanja i dr.), kao i simptomi bolesti pokazuju cirkadijana kolebanja. Neki simptomi duševnih bolesti tumače se desinkronizacijom ritma. Do desinkronizacije dolazi i zbog učinka vremenskih zona. Npr. putnik koji putuje avionom iz New Yorka u Rim prolazi kroz 7 vremenskih zona. Ako polazi iz New Yorka u 18,30h, u Rim dolazi u 8,30h (po lokalnom vremenu). U to vrijeme on je po svojem biološkom ritmu spreman za spavanje i nije gladan, a ima pred sobom čitav dan (razdoblje svjetlosti i aktivnosti).