dijabetes insipidus

dijabetes insipidus, rijedak metabolički poremećaj karakteriziran pretjeranim izlučivanjem hipotonićne mokraće, ponekad 10 i više litara na dan, te jakim osjetom žedi. Nastaje kao posljedica relativnog i apsolutnog manjka antidijuretskog hormona (hipofizni, centralni dijabetes insipidus) ili zbog neosjetljivosti epitela distalnih tubula i sabirnih kanalića bubrega na ovaj hormon (nefrogeni dijabetes insipidus). Pomanjkanje ADH može biti urođeno i stečeno. Stečeni hipofizni dijabetes insipidus najčešće je posljedica traume ili tumora hipotalamohipofizne regije a rjeđe upalnih, vaskularmh ili granulomskih procesa. Nefrogeni dijabetes insipidus (neosjetljivost na ADH) posljedica je pijelonefritisa, policistične bolesti bubrega, amiloidoze ili sarkoidoze, metaboličkih promjena (hiperkalcemija, hipokalijemija) ili toksičnog oštećenja bubrega. Liječenje: antidijuretski hormon i njegovi analozi pitresin-tanat, lipresin, minirin (DDAVP), a ponekad se uspješno kompenzira primjenom klofibrata, klorpropamida i karbomazepina. Nefrogeni dijabetes insipidus liječi se tijazidima i klortalidonom.