guša

guša (struma štitnjače), difuzno ili čvorasto uvećana štitna žlijezda. Javlja se u obliku sporadične ili endemske gušavosti, a nastaje kao posljedica manjka joda (hrana, voda), zbog prirođenog defekta u biosintezi hormona štitnjače, ili zbog djelovanja kemijskih tvari koje ometaju transport joda u stanice štitnjače, te sintezu i lučenje njezinih hormona. U ranoj fazi bolesti guša je obično difuzna. Kasnije, zbog hiperplastičnih, degeneracijskih i involucijskih procesa postaje čvorasta (jedan ili više čvorova). Simptomi: osjećaj punoće u vratu, osjećaj da je ovratnik preuzak, otežano gutanje. Ako se guša s vremenom povećava dolazi do pritiska na vratne vene, dišne putove, jednjak i živce. Velika guša može se spustiti iza grudne kosti u medijastinurn (retrosternalna guša), pa uzrokuje simptome medijastinalnog tumora. Nagla bol sa širenjem u uho, vrat ili rame obično je posljedica krvarenja unutar guše. Guša može biti toksična ili netoksična. U prvom slučaju povećana je tvorba hormona štitnjače (hipertireoza, Basedowljeva bolest). Dijagnoza: određivanje hormona štitnjače (tirokosina i trijodtironina); scintigram sa ¹³¹ I ili s tehnecijem, ultrazvuk te eventualno kompjuterizirana tomografija štitnjače, citološka punkcija. Liječenje: kod velike čvoraste guše → strumektomija, inače medikamentno prema uzroku.