hematurija

hematurija, prisutnost krvi u mokraći. Ako se krv vidi golim okom, to se naziva makrohematurija. Ako je eritrocite u mokraći moguće dokazati tek mikroskopskom pretragom sedimenta mokraće, to se naziva mikrohematurija ili eritrociturija. Brojanjem eritrocita u nativnoj mokraći normalno ih ne smije biti više od 4/mm³. U centrifugiranom sedimentu mokraće ne smije ih biti više od 4 po vidnom polju srednjeg povećanja. Eritrociti mogu doći u mokraću iz bilo kojeg dijela mokraćnog trakta: od glomerula do ušća uretre. Najvažniji poremećaji koji mogu dovesti do pojave eritrocita u mokraći: a) poremećenja koagulacije krvi i hemostaze; b) bubrežne parenhimne bolesti glomerula i drugih struktura nefrona i c) bolesti odvodnih putova mokraćnog trakta. Velik broj patoloških procesa može izazvati hematuriju. Stoga bolesnika s hematurijom valja vrlo podrobno pretražiti da se nade mjesto iz kojega krvari i uzrok koji je doveo do krvarenja. Klinička slika i liječenje ovisni su o uzroku krvarenja. Pozitivna reakcija „na krvˮ kod primjene traka za dokazivanje hematurije još ne znači da hematurija postoji, jer reagens je osjetljiv za hemoglobin i mioglobin. Za dokaz hematurije treba vidjeti eritrocite u sedimentu mokraće. Vrlo obilno krvarenje iz bubrega naziva se nefroragija. Bezbolna, totalna i spontana hematurija karakteristična je za tumore parenhima bubrega i traumu bubrega. Hematurija praćena grčevitim bolima karakteristična je za urolitijazu. Inicijalna hematurija javlja se na početku mokrenja a uzroci su u promjenama u području donjeg dijela mokraćnog sustava; terminalna hematurija pojava je krvi u mokraći na kraju mokrenja i pokazatelj je procesa u gornjem dijelu mokraćnog sustava, dok je intermitentna hematurija pojava izmjenično bistre mokraće i hematurije. Ijatrogena hematurija posljedica je upotrebe instrumenata u području mokraćnog trakta. Lažna hematurija je mokraća crvene boje zbog izlučivanja metabolita nekih lijekova ili nakon konzumiranja neke hrane (cikla).