hemiplegija

hemiplegija (hemiplegia), potpuna ili gotovo potpuna oduzetost (kljenut) jedne polovice tijela s odgovarajućim udovima, pri čemu mogu pojedini dijelovi na toj strani - lice, jezik, rame, ruka, trup, noga, stopalo - biti više ili manje zahvaćeni. Maksimalna zahvaćenost kljenuti sa znakovima centralne lezije (spastična hipertonija, hiperrefleksija, promjena abdominalnih i plantarnih refleksa, pojava patoloških refleksa, npr. Babinskoga) ukazuje na mjesto primarne lezije, pri čemu se diferencira kortikalna od supkortikalne lezije ili lezije područja kapsule interne s jednoličnim zahvaćenjem čitave polovice tijela. Križana (ukrštena) hemiplegija (hemiplegia cruciata) nastaje zbog oštećenja područja dekusacije piramida (obično zbog kompresije ekspanzivnog procesa). Spinalna hemiplegija nastaje na istoj strani ispod lezije piramidnog trakta u lednoj moždini, veoma često sa znakovima Brown- Séquardova sindroma. (→ alterna hemiplegija) Hemiplegija je najčešće posljedica cerebrovaskularnog inzulta, intrakranijske ekspanzije (tumora, subduralnog ili epiduralnog hematoma), upalnih procesa, multiple skleroze i dr. Liječi se osnovna bolest, a može se utjecati na neke simptome, npr. na jaku spastičnost simptomatskom terapijom (npr. miotonoliticima, masažom, pasivnim razgibavanjem, elektrostimulacijom i dr.). (v. str. XVI)