kancerogene tvari

kancerogene tvari (kancerogeni, karcinogeni), tvari koje pod odgovarajućim okolnostima mogu izazvati zloćudnu preobrazbu stanice. Svrstavaju se u tri skupine: kemijske, fizičke i biološke. Kemijski kancerogeni mogu biti prisutni u prirodi, npr. prirodni pesticidi, koje sintetiziraju mnoge biljke i koji se putem hrane unose u organizam; proizvodi kemijske industrije, od kojih su najjači kancerogeni iz skupine aromatskih ugljikovodika, aromatskih amina i alifatski spojevi. Kemijski kancerogeni su i tvari koje nastaju preradom iz neštetnih tvari u procesu staničnog metabolizma. Na taj način nastaju npr. nitrozamini, koji oksidacijom prelaze u alkilirajuće radikale jakoga kancerogenog potencijala. Većina kemijskih kancerogena djeluje tako što oštećuje DNA. Fizički činioci koji mogu zloćudno djelovati na stanicu najčešće su elektromagnetski valovi, zračenje iz prirodnih izvora, medicinskih i nuklearnih uređaja, a u stanici mogu dovesti do oštećenja DNA. Zloćudnu preobrazbu stanica mogu izazvati i biološki činioci, a to su onkogeni virusi. Oni se dijele na DNA-onkogene viruse i RNA- onkogene viruse. Oni mogu izazvati zloćudnu preobrazbu nakon ulaska u stanicu, gdje mogu uzrokovati ili kromosomska oštećenja ili aktivirati onkogene. Na djelovanje karcinogena nadovezuju se drugi agensi koji djeluju kao promotori što proizvode dodatne promjene u stanicama. Promotori nisu kancerogeni, oni uglavnom djeluju na sintezu DNA i umnažanje stanica, što omogućuje ispoljavanje promjena koje je kancerogen ranije učinio.