koronarna jedinica

koronarna jedinica, posebno organizirana jedinica za intenzivnu koronarnu skrb (njegu). Koronarni se bolesnici u razdoblju najveće opasnosti (akutni srčani infarkt) smještaju u poseban odjel u kojem su trajno pod nadzorom specijaliziranog osoblja i odgovarajućih aparata. Osobita pozornost posvećuje se sprečavanju i liječenju srčanog aresta, aritmija i pumpnog zatajivanja srca. Pored liječnika kardiologa, važnu ulogu imaju posebno školovane medicinske sestre. Aparatura je dvojaka: dijagnostička - za nadgledanje (monitoriranje) i terapijska - za intervencije. Kontinuirano se prate elektrokardiogram, poremećaji ritma, arterijski i venski tlak, disanje, dijureza, tjelesna temperatura, acido-bazni status, miokardni enzimi i drugi biokemijski pokazatelji. Elektrokardiogram i hemodinamski parametri prate se na osciloskopu uz bolesnički krevet te na središnjem pultu s kojega se nadziru svi bolesnici. Alarmni uređaj upozorava na važne otklone navedenih pokazatelja. U dijagnostičku opremu spada i rendgenski te, eventualno, ehokardiografski aparat. Za hitne intervencije upotrebljava se defibrilator, respirator i elektrostimulator srca, te intraaortna balonska pumpa. Ako nema poremećaja ritma i hemodinamskih parametara, bolesnik se za nekoliko dana premješta u postkoronarnu jedinicu za nastavak nadzora. Uvođenje koronarnih jedinica smanjilo je letalitet od akutnog infarkta miokarda, osobito zbog prevencije i liječenja malignih aritmija.