koronarne žile

koronarne žile, arterije koje opskrbljuju srce krvlju. U pravilu, srce opskrbljuju dvije koronarne arterije, desna i lijeva. Desna započinje u desnom aortnom sinusu, ide u sulcus coronarius prema natrag i dolazi do crux cordis. Najprije daje granu za prednju stranu atrija, zatim za sinus-atrijski i atrioventrikulski čvor i veću granu (ramus interventricularis posterior), koja se spušta kroz istoimenu brazdu. Lijeva koronarna arterija polazi iz lijevog aortnog sinusa, ide iza plućne arterije i dijeli se u ramus interventricularis anterior i ramus circumflexus. Postoje velike varijacije u arterijskoj vaskularizaciji srca; razlikuje se tzv. lijevi i desni tip. Kod lijevog tipa završava desna koronarna arterija kao marginalna arterija na desnom srčanom rubu, a sve ostalo područje preuzima lijeva koronarna arterija. Kod izrazita desnog tipa ramus circumflexus lijeve arterije završava kao lijeva marginalna arterija, a svu ostalu opskrbu preuzima desna koronarna arterija. Srce je organ s najvećim iskorištavanjem kisika (velika arteriovenska razlika O₂) već u mirovanju. Povećana potreba za kisikom pri naporu zahtijeva povećanje koronarnog protoka koji se može povećati i do 6 puta. Koronarni protok prilagođava se potrebama miokardnog metabolizma nizom mehanizama. Protok kroz lijevu koronarnu arteriju odvija se poglavito u dijastoli, dok je protok kroz desnu koronarnu arteriju jednak u sistoli i dijastoli. Glavne koronarne arterije leže na površini srca gdje su izložene razmjerno niskom intraperikardnom tlaku. Ogranci koji prolaze kroz stijenku visokotlačnih šupljina (lijevi ventrikul) izloženi su sistoličkom tlaku koji se progresivno povećava prema subendokardnom sloju. Zato je taj sloj više podložan ishemiji od površnih dijelova miokarda. Tako se subendokardna ishemija (sa ST-T promjenama u elektrokardiogramu) razvije kod teže anemije, aortne valvulne greške, brzih aritmija i šoka. Glavni regulator koronarne perfuzije je aortni tlak, čije sniženje izaziva miokardnu ishemiju. Drugi mehanizmi regulacije koronarnog protoka su miokardna autoregulacija te autonomni živčani sustav, koji može uzrokovati spazam koronarnih žila (Prinzmetalova angina). Lokalno nastali kemijski produkti izazivaju vazodilataciju (adenozin, hipoksija, lokalna acidoza, prostaglandini itd.). Kad nastane nesklad između raspoloživog i potrebnog protoka krvi koronarnim žilama, nastaje koronarna insuficijencija.