magnezij

magnezij (simbol Mg), kememijski element iz skupine zemljoalkalnih metala, atomni broj 12, at. masa 24,312, srebrenobijeli metal. Dnevna potreba čovjeka: 0,4g. Dolazi u tjelesnim stanicama u koncentraciji 6 puta manjoj od kalija. Potreban je kao katalizator mnogih enzimskih reakcija, ponajviše u metabolizmu ugljikohidrata. Izvanstanična koncentracija: 0,9-1,25mmo1/L. Povišena koncentracija magnezija prigušuje djelatnost živčanog sustava i kontraktilnost skeletnih mišića, a snižena povećava podražljivost živčanog sustava, uzrokuje perifernu vazodilataciju i srčane aritmije. Soli magnezija upotrebljavaju se oralno kao laksancije (npr. magnezijski sulfat, citrat, hidroksid), kao antacidi (npr. magnezijski hidroksid, magaldrat). Lokalno u obliku magnezijskog trisilikata (milovka, talk) djeluje kao protekcijsko sredstvo. Magnezijske soli se nadalje primjenjuju kod opekotina izazvanih hidrofluornom kiselinom. Magnezijski sulfat u obliku im. injekcije izaziva depresiju središnjeg živčanog sustava pa se daje kod grčevitih stanja, kod eklampsije i toksemije u trudnoći, akutnog nefritisa, te kod hipomagnezijemije (iv.). Kronično otrovanje je rijetko (letargija, ekstrapiramidni simptomi, koma). Kod primjene spomenutih soli kad je nedovoljno njihovo izlučivanje (npr. insuficijencija bubrega) ili dolazi do brže apsorpcije nastaje hipermagnezijemija (hipotenzija, slabost mišića, sedacija, konfuzija).