mejoza

mejoza (redukcijska dioba), dioba kojom za vrijeme gametogeneze od nezrelih prethodnika nastaju spolne stanice (spermij, jajna stanica). Osnovne značajke: a) redukcija broja kromosoma od diploidnog (2n) na haploidni ili polovični (n), b) razmjena genetskog materijala među homolognim kromosomima (→ krosingover). Sastoji se od dviju uzastopnih staničnih dioba (I. i II. mejotska dioba) od kojih je prva redukcijska, a druga mitotska. Do replikacije deoksiribonukleinske kiseline (DNK) dolazi samo u interfazi prije I. mejotske diobe. Profaza I. mejotske diobe bitno je različita od profaze II. mejotske diobe (mitoze). I. mejotska dioba, u profazi (koja se prema međusobnom odnosu kromosoma dijeli na 5 faza: leptonema, zigonema, pahinema, diplonema, dijakineza) homologni kromosomi (svaki se sastoji od dviju kromatida povezanih centrometrom) međusobno se približuju i postupno sljubljuju (konjugacija) pa se tako konjugirani sve više omataju jedan oko drugoga te dolazi do krosingovera. U anafazi se ne razdvajaju kromatide (kao u mitozi) nego čitavi kromosomi pa nastaju 2 stanice kćeri s haploidnim brojem kromosoma. II. mejotska dioba identična je mitozi: u svakom od haploidnog broja kromosoma razdvajaju se kromatide. Konačan rezultat: od jedne diploidne nastaju 4 haploidne stanice u kojima pojedini kromosomi mogu sadržavati i očev i majčin nasljedni materijal (posljedica krosingovera). Ostala zbivanja u jezgri i citoplazmi ista su kao kod mitoze, a oblik citokineze u II. mejotskoj diobi ovisi o vrsti gametogeneze (spermatogeneza, oogeneza).