migrena

migrena (migraena, hemikranija), specifičan oblika glavobolje, koja recidivira kod pojedinog bolesnika na sličan način, zahvaćajući jedan dio, obično polovicu, glave. Pripada paroksizmalnim neepileptičnim živčanim bolestima. Novija ispitivanja upućuju na vaskularne i živčane elemente u genezi migrenskih glavobolja. Postoji izrazita genetska predispozicija, pri čemu su neurohumoralni činioci bitni u patogenezi migrenskih napada. Migrena je češća u žena, katkad u vezi s menstruacijskim ciklusom. Započinjući kadšto već u dječjoj dobi, javlja se tijekom čitava aktivna života i obično mijenja karakter. Nastaje i u starijoj dobi. Nakon prodromalnog stadija, koji može biti tipičan za pojedinog bolesnika, a i specifične aure, nastupa glavobolja koja traje nekoliko sati, ili čitav dan, rijetko duže. U početku pulzirajuća, glavobolja postaje kontinuirana, praćena je mučninom i povraćanjem te drugim vegetativnim smetnjama. Bolesnik izbjegava svjetlo, zvuk i druge izvanjske nadražaje, traži mir, taman i izoliran prostor. S obzirom na različite kliničke manifestacije, razlikuju se: klasična (oftalmična) migrena označena aurom u obliku iskrica pred očima ili u obliku različitih defekata u vidnom polju (skotoma); oftalmoplegična migrena, nastaje paralizom očnih mišića; praćena migrena (franc. migraine accompagnée), nakon napada zaostaju prolazni žarišni funkcionalni poremećaji. Liječenje u intervalu između napada sastoji se u izbjegavanju činilaca koji mogu biti povod pojavi napada: greške u dijeti, izbjegavanje fizičkih (klima) ili psihičkih nepovoljnih činilaca, pušenje i sl., te u davanju lijekova: serotoninski antagonist metisergid, pizotifen, dimetotijazin, dihidroergotamin, eventualno sedativi (dijazepam). U akutnom napadu daju se kombinacije ergotamina i makloksamina, ili analgetikâ (acetilsalicilna kiselina, paracetamol) ili ergotamin parenteralno.