mliječna kiselina

mliječna kiselina (alfahidroksipropionska kiselina), proizvod glikolize, nastaje redukcijom pirogrožđane kiseline kod relativne nestašice kisika. Djelovanjem jetrenog enzima laktikodehidrogenaze (LDH) pretvara se natrag u pirogrožđanu kiselinu. Razina u krvnom serumu: oko 1 mmol/L. Znatno povišena razina (laktacidemija, hiperlaktacidemija) nalazi se pri intenzivnu mišićnom radu kada se stvara u velikim količinama zbog akutne hipoksije mišića (anaerobni mišićni rad) te u stanjima šoka zbog anaerobnog metabolizma (razina mliječne kiseline dobar je pokazatelj težine šoka). Iz mišića odlazi u krv pa u jetru, gdje se obratom glikolize može pretvoriti u glukozu, pa zatim u glikogen. Ta glukoza odlazi u krv i ponovno je na raspolaganju stanicama za dobivanje energije (Coriev ciklus). Sama mliječna kiselina se dobro energijski iskorišćuje u miokardu. Prolazno povišenje mliječne kiseline u krvi uzrokuje acidozu (laktacidoza). Može se dokazati u mokraći (laktacidurija) kod intenzivna mišićna rada, otrovanja fosforom, atrofije jetre, osteomalacije, trihinoze. Soli mliječne kiseline (laktati) primjenjuju se kod jetrene kome i u ispravljanju acidoze drugog podrijetla (npr. natrijski laktat kod ketoacidoze). Zbog kaustičnog svojstva mliječna kiselina se lokalno upotrebljava za uklanjanje kurjih očiju. → keratolitici