mliječna žlijezda

mliječna žlijezda, najveća kožna žlijezda smještena u dojci potpuno razvijena samo u ženskog spola; specijalizirana za lučenje mlijeka. Građena je kao složena alveotubulusna žlijezda, podijeljena u 15-20 režnjeva odijeljenih vezivnim pretincima s različitom količinom masnoga tkiva. Svaki je režanj podijeljen na manje režnjiće u kojima se nalaze žljezdani kanalići uloženi u rahlo vezivno tkivo. Tanki intralobularni odvodni kanalići spajaju se u šire interlobularne kanaliće, a ovi u glavni odvodni kanal za svaki režanj (duktus laktiferus) koji se prije otvaranja na površini bradavice proširi (sinus laktiferus). Grudna bradavica (mamila, papila mame) i pojas oko nje (areola mame) pokriveni su nježnom kožom, koja u pubertetu, a osobito u trudnoći, bude jače pigmentirana od okoline. Osim malobrojnih lojnica u području areole nalaze se apokrine areolarne (Montgomeryeve) žlijezde i osjetna tjelešca, a u bradavici oko glavnih odvodnih kanala spiralno zavijeni snopovi glatkih mišićnih stanica. Prije puberteta mliječna žlijezda sastoji se samo od nekoliko režnjića s malobrojnim, slabo razgranjenim kanalićima ili solidnim epitelnim tračcima. U pubertetu se odvodni kanalići počinju produljivati i granati. Tijekom svakoga ovarijskog ciklusa dolazi pod utjecajem progesterona do prolazne slabe proliferacije žljezdanih kanalića s jedva naznačenom sekrecijom. U odrasle žene se mliječna žlijezda nalazi većinom u mirnoj (inaktivnoj) fazi, u kojoj su dobro izraženi samo kanalići a žljezdani dijelovi su malobrojni, kolabirani i inaktivni. U trudnoći, pod utjecajem hormona jajnika, adenohipofize, nadbubrežne žlijezde i posteljice, počinje i postupno napreduje proliferacija i grananje žljezdanih dijelova, razmjerno smanjenje količine vezivnog tkiva, a potkraj trudnoće i lučenje kolostruma. U vezivnom tkivu se nakupljaju limfociti, plazma-stanice i eozinofilni leukociti. Za vrijeme dojenja žljezdani dijelovi se umnože i povećaju, a žljezdane epitelne stanice su voluminozne i obložene košarastim, kontraktilnim mioepitelnim stanicama (aktivna faza). Intenzivno se luče svi sastojci mlijeka: kazeinska zrnca merokrinim, a kapljice masti apokrinim mehanizmom (zajedno s fragmentima citoplazme). Nakon završetka dojenja nastupa faza regresije, tj. povratka u mirnu fazu (autofagija ostataka sekreta u citoplazmi, raspadanje žljezdanih stanica i odstranjivanje njihovih ostataka fagocitima, smanjivanje cijele dojke uz razmjerno povećanje količine vezivnog tkiva). U klimakteriju započinje involucija mliječne žlijezde (iščezavanje žljezdanih dijelova, djelomična atrofija odvodnih kanala i njihovo cistično proširenje, povećanje količine vezivnog i masnog tkiva). Mliječna žlijezda muškarca je rudimentarna i građena je poput mliječne žlijezde žene u fazi mirovanja u znatno reduciranom obliku. Embrijska osnova mliječne žlijezde javlja se potkraj I. mjeseca razvitka kao parno linearno zadebljanje epidermisa na prednjoj strani trupa od osnove ruke do osnove noge (mliječna pruga). Kasnije iščezne, osim u gornjem dijelu, gdje se proliferacijom epitela razviju kanalići mlijećne žlijezde. Izuzetno se i na drugim mjestima duž mliječne pruge ili izvan nje mogu razviti prekobrojne mliječne žlijezde (polimastija) ili samo grudne bradavice (politelija).