ozljede oka

traži dalje ...

ozljede oka, prema uzroku nastajanja dijele se na mehaničke, fizičke i kemijske. Mehaničke ozljede oka mogu biti tupe (kontuzije) ili penetrantne (razderotine, posjekotine, ubodne i strijelne rane), a ove opet neperforativne i perforativne. Kontuzije dovode najčešće do oštećenja krvnih žila, što se očituje vjeđnim hematomom, hiposfagmom, hifemom, hemoftalmusom. Posljedice djelovanja tupe sile mogu biti ruptura mišića sfinktera zjenice (što rezultira ireverzibilnom traumatskom midrijazom), iridodijaliza, subluksacija i luksacija leće, traumatska katarakta, ablacija mrežnice, komocija mrežnice s edemom u području žute pjege (Berlinov edem). U najtežim slučajevima može doći do rupture bjeloočnice. Snažno frontalno djelovanje tupe sile može rezultirati pucanjem koštanih orbitalnih stijenki, najčešće na orbitalnom dnu (depresijska, fraktura „blow-out"), pri čemu očna jabučica bude utisnuta u orbitu. Liječenje ovisi o neposrednim posljedicama kontuzijskih ozljeda, a uglavnom je konzervativno. Neperforativne ozljede oka javljaju se ponajviše u obliku razderotina i posjekotina vjeđne kože i spojnice te erozije rožnice. Perforativne (probojne) ozljede oka mogu rezultirati istjecanjem očne vodice, prolapsom šarenice, zrakastog tijela i staklovine, ozljedom leće (traumatska katarakta), krvarenjem unutar očne jabučice, infekcijom sadržaja očne jabučice. Liječenje je kirurško, a prognostički je važno je li u očnoj jabučici ostalo strano tijelo ili nije. Kao kasna posljedica probojnih ozljeda može se razviti simpatička oftalmija. Fizičke ozljede oka najčešće su termične prirode (opekline), no mogu biti i radijacijske: ultraljubičastim (električna oftalmija), infracrvenim (zamućenje leće) i ionizantnim zrakama. Kemijske ozljede oka kiselinama dovode do koagulacijske, a lužinama do kolikvacijske nekroze. Potonje je opasnije zbog prodora u dubinu (tu se ubrajaju i česte opekline vapnom). One mogu dovesti do zamućenja rožnice, sraštavanja spojnice (simblefaron) i ožiljkastog skvrčavanja vjede (entropij, ektropij). Neposredna prva pomoć: ispiranje tekućom vodom te neutralizacija kemijskim sredstvima. Prevencija: nošenje zaštitnih naočala pri radu, vezivanje sigurnosnog pojasa u automobilu, zabrana dječjih igara petardama, pištoljima, zračnom puškom i dr.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1992.

Citiranje:

ozljede oka. Medicinski leksikon (1992), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 12.6.2025. <https://medicinski.lzmk.hr/clanak/ozljede-oka>.