patuljasti rast

patuljasti rast (nanizam), vrijednost visine za odgovarajuću dob i spol koja je ispod 3 centila, 2 standardne devijacije ili 10% od srednjih vrijednosti. Niski rast se može podijeliti na mali rast (mikrosomiju) i na patuljasti rast (nanosomiju). Ako je rast ispod 3 standardne devijacije, onda je to patuljasti rast. Na rast djeluju nasljedni i stečeni faktori. Uzrok primarnog smanjenog rasta: a) insuficijencija placente, intrauterine infekcije, uzimanje lijekova u graviditetu, alkohol, pušenje, kortikoidi, b) poremećaji kromosoma: Turnerov sindrom, Downov sindrom, c) endokrini: hipotireoza, izolirani manjak hormona rasta, d) obiteljski, ako su oba roditelja niži od 155cm, e) konstitucionalni, f) obiteljski usporeni rast sa zakasnjelim pubertetom koji je najčešći (30%) razlog niskog rasta u dječjoj dobi; roditelji su normalno visoki, djeca rastu tek u pubertetu koji je zakasnio do 15. godine i dosegnu normalnu visinu. Na rast utječu: nedovoljna prehrana, gladovanje, metabolički razlozi kao tubularna acidoza, rahitis rezistentan na D-vitamin, mukopolisaharidoze, glikogenoze, bolesti koštanog sustava, kronično zatajenje bubrega, ciroza jetre, malapsorpcijski sindrom, bolesti srca i pluća. Kod niskog rasta je važno da li djeca izgledaju normalno ili ne. Rast manji od 4cm godišnje je patološki rast. Za postavljanje dijagnoze potrebno je pratiti razvoj djeteta, mjeriti visinu i težinu te ih usporediti sa standardima. Manjak hormona rasta dokazuje se testovima stimulacije somatotropnih stanica hipofize, najčešće testom inzulinske hipoglikemije odnosno argininom. Prognoza i liječenje niskog rasta ovisi o osnovnoj bolesti. U slučajevima manjka hormona rasta primjenom hormona rasta postižu se dobri rezultati samo u razdoblju dok je rast još moguć, tj. dok se nisu zatvorile epifizne hrskavice.